Izumrlo je 60 posto divljih životinja. Za sve je kriv čovjek

Hina

13:07, 30. listopada 2018.

Izumrlo je 60 posto divljih životinja. Za sve je kriv čovjek — Foto: Ol Pejeta

Tekst se nastavlja ispod oglasa

BIORAZNOLIKOST na Zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća prolazi kroz stalno, gotovo kataklizmičko uništenje. Od 1970. do 2014. ono je rezultiralo smanjenjem populacije divljih životinjskih vrsta čak 60 posto, novi su podaci Svjetskoga fonda za zaštitu prirode (WWF).

Za potrebe izvješća pod nazivom "Živi planet" (Living Planet Report) koji je WWF izradio u suradnji s Londonskim zoološkim društvom, stručnjaci su diljem svijeta pratili i prikupljali podatke o oko 4000 različitih vrsta ptica, riba, sisavaca, vodozemaca i gmazova.

Očuvanje prirode treba shvatiti u što širem kontekstu

Direktor WWF-a Marko Lambertini je u povodu objavljivanja izvješća kazao kako očuvanje prirode treba shvatiti u puno širem kontekstu i ne svoditi ga samo na zaštitu ugroženih životinjskih vrsta, poput panda, tigrova ili kitova.

"Nema perspektive zdrave budućnosti za ljude koji žive na planetu s nestalnom i poremećenom klimom, s iscrpljenim oceanima, uništenim tlom i opustošenim šumama, na planetu gotovo u potpunosti lišenom bioraznolikosti", upozorio je Lambertini.

Nestanak faune evidentan je na cijelom planetu, a neki su njegovi dijelovi posebno ugroženi, poput primjerice tropskog pojasa.

U prethodnom, desetom izvješću "Živog planeta" evidentirano je smanjenje populacije divljih životinja 58 posto, a u ovogodišnjem znanstvenici upozoravaju na to da se stanje pogoršalo i da se populacija divljih životinja smanjila 60 posto.

Zastrašujuće smanjenje životinjske populacije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U posljednje 44 godine na području Južne Amerike i Kariba zabilježeno je "zastrašujuće" smanjenje životinjske populacije od čak 89 posto, stoji u dokumentu.

U istom je razdoblju nestalo oko 23 posto faune Sjeverne Amerike i Grenlanda, a na području Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka 31 posto.

Na smanjenje bioraznolikosti danas najviše utječu pretjerano iskorištavanje Zemljinih resursa te poljoprivreda, a oba su čimbenika posljedice povećanih potreba i potrošnje ljudi koji je nastanjuju.

Smanjenju divlje populacije pridonose smanjenje prirodnog staništa, zagađenje i klimatske promjene. Bioraznolikost je od temeljnog značaja za zdravlje ljudi, blagostanje, prehranu i sigurnost općenito, kao i za stabilnost ekonomskih i političkih sustava diljem svijeta, stoji u izvješću WWF-a.

My entire @Sea_Legacy team was pushing through their tears and emotions while documenting this dying polar bear. It’s a soul-crushing scene that still haunts me, but I know we need to share both the beautiful and the heartbreaking if we are going to break down the walls of apathy. This is what starvation looks like. The muscles atrophy. No energy. It’s a slow, painful death. When scientists say polar bears will be extinct in the next 100 years, I think of the global population of 25,000 bears dying in this manner. There is no band aid solution. There was no saving this individual bear. People think that we can put platforms in the ocean or we can feed the odd starving bear. The simple truth is this—if the Earth continues to warm, we will lose bears and entire polar ecosystems. This large male bear was not old, and he certainly died within hours or days of this moment. But there are solutions. We must reduce our carbon footprint, eat the right food, stop cutting down our forests, and begin putting the Earth—our home—first. Please join us at @sea_legacy as we search for and implement solutions for the oceans and the animals that rely on them—including us humans. Thank you your support in keeping my @sea_legacy team in the field. With @CristinaMittermeier #turningthetide with @Sea_Legacy #bethechange #nature #naturelovers This video is exclusively managed by Caters News. To license or use in a commercial player please contact info@catersnews.com or call +44 121 616 1100 / +1 646 380 1615”

Objavu dijeli Paul Nicklen (@paulnicklen) Pro 5, 2017 u 8:52 PST

Novi globalni sporazum

"Svijet bi trebao prihvatiti nov globalni sporazum koji će se odnositi na prirodu i ljude, na način na koji je prihvaćen dogovor o klimatskim promjenama u Parizu 2015.", smatra Lambertini.

"Mi smo možda posljednja generacija koja može poduzeti konkretne korake i preokrenuti ovakav negativan trend. Razdoblje do 2020. godine predstavlja odlučujući trenutak u ljudskoj povijesti", stoji u izvješću.

Izvješće The Living Planeta objavljuje se svake dvije godine, a svrha mu je omogućiti pregled stanja životinjskog svijeta na Zemlji.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?