RAZORNA suša koja je pogodila Rog Afrike ne bi se dogodila bez globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, stoji u novome izvješću koje je danas objavio međunarodni tim klimatologa. "Klimatske promjene prouzročene ljudskim djelovanjem utjecale su na stotinu puta veću vjerojatnost poljoprivredne suše na Rogu Afrike", stoji u sažetku izvješća grupe World Weather Attribution (WWA). "Do suše ovih razmjera ne bi uopće došlo da nema učinka emisije stakleničkih plinova", dodaje se.

Od kraja 2020. zemlje na Rogu Afrike, a to su Džibuti, Etiopija, Eritreja, Kenija, Somalija, Južni Sudan i Sudan, prolaze kroz najtežu sušu u posljednjih 40 godina. Njezina dugotrajnost rezultirala je ugibanjem milijuna grla stoke i uništenjem usjeva. Studija mreže WWA fokusirala se na tri područja koja su najviše pogođena sušom. To su južna Etiopija, Somalija i istočna Kenija.

I premda su klimatske promjene imale manji učinak na ukupnu godišnju količinu oborina u regiji, "više temperature znatno su povećale isparavanje iz tla i biljaka, što je utjecalo na to da tlo postane iznimno suho", stoji u objavi 19 znanstvenika koji su sudjelovali u izradi izvješća WWA.

20 milijuna ljudi u opasnosti

"Bez ovakvog efekta regiju u posljednje dvije godine ne bi pogodila tako razorna poljoprivredna suša", ističu u izvješću. "Zbog uništenih usjeva i uginule stoke sada je više od 20 milijuna ljudi u opasnosti od akutne nesigurnosti kada je posrijedi prehrana."

Klimatolozi WWA su proučavali promjene u količini oborina koje su tijekom 2021. i 2022. pogodile regiju - južnu Etiopiju, južnu Somaliju i istočnu Keniju. Ustanovili su da klimatske promjene utječu na oborinska razdoblja na suprotan način. Razdoblja dugotrajnih kiša sada su kraća, dok su kraća oborinska razdoblja odnedavno dvostruko vjerojatnija i zbog klimatskih promjena postaju vlažnija.

Trend kraćih oborinskih razdoblja odnedavno je prikriven zbog La Nine, anomalnog klimatskog stanja ekvatorskoga dijela Tihog oceana, suprotno ekstremu koji je poznat pod nazivom El Nino. 

"Vrijeme za djelovanje"

Dok traje La Nina, pasati pušu snagom većom od uobičajene, zbog čega se duž obala Oceanije i Azije pohranjuje puno više tople vode. Kad se to dogodi, na tim mjestima padaju ekstremno obilne kiše, no u Južnoj Americi dolazi do velike suše.

Joyce Kimutai, kenijska klimatologinja koja je sudjelovala u izvješću, AFP-u je rekla da je "vrijeme za djelovanje i uključenje u problem na drukčiji način". "Središnje mjesto u ovome procesu zauzima transformacija dosadašnjih sustava. Moramo uvesti inovacije u prehrambenom sustavu, poboljšati suradnju, uključiti ranjive skupine ljudi, na najbolji način iskoristiti dostupne informacije te uključiti i nove tehnologije i tradicionalno znanje."

Mreža WWA, koju su uspostavili vodeći klimatski znanstvenici, posljednjih je godina stekla dobru reputaciju zbog sposobnosti da procijeni u kojoj mjeri klimatske promjene pridonose ekstremnim vremenskim prilikama.

Rezultati njihovih istraživanja objavljuju se po hitnom postupku i ne prolaze dugotrajan proces recenziranja koji zahtijevaju znanstveni časopisi, no u svome radu koriste odobrene metodološke pristupe.