Foto: Hina

DUG opće države, koji obuhvaća središnja državu, fondove socijalne sigurnosti i lokalnu državu krajem siječnja ove godine iznosio je 275,5 mlrd kuna. Posljednje objavljeni podaci o javnom dugu koje je objavio HNB sadrže revidiranu seriju uslijed uključivanja HBOR-a u podsektor središnje države, što je u skladu sa zahtjevima Europske komisije tj. sukladno propisanoj međunarodnoj metodologiji ESA 2010, navode analitičari RBA.

U posljednjih 12 mjeseci dug porastao za 10,4 milijarde kuna

Premda je zabilježio pad na mjesečnoj razini od 4 milijarde kuna (-1,4%), ukupni javni dug je u odnosu na isti mjesec 2014. godine zabilježio snažan rast od 10,4 mlrd. kuna (+3,9%).

Gotovo 60% ukupnog javnog duga (165 mlrd. kuna) odnosi se na unutarnji javni dug dok se ostatak od 111 mlrd. kuna (40,2%) odnosi na dug prema inozemnim vjerovnicima. U siječnju su i unutarnja i vanjska komponenta javnog duga zabilježile mjesečni pad od 0,5% odnosno 2,8%. Istovremeno, unutarnji javni dug u siječnju je porastao za 10,6 mlrd. kuna u odnosu na isti mjesec lani (+6,9%) dok je vanjska komponenta javnog duga zabilježila godišnje smanjenje od 200 milijuna kuna (-0,2%). Obzirom da je najveći dio javnog duga denominiran u eurima, deprecijacija domaće valute tj. godišnji rast tečaja EUR/HRK za +0,6% utjecao je na relativno viši iznos duga iskazanog u domaćoj valuti.

Promatrano prema instrumentima zaduživanja, krajem siječnja ove godine gotovo 144 mlrd. kuna (52,3% ukupnog javnog duga) odnosi se na zaduženje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice dok se 108 mlrd. kuna (39,1%) odnosi na državne obveze po kreditima. Ostatak od 24 mlrd. kuna (8,8%) odnosi se na obveze države po izdanim kratkoročnim dužničkim vrijednosnicama.

Prema klasifikacijskim razinama državne vlasti, iskazani godišnji porast javnog duga najvećim dijelom dolazi od zaduženja na razini središnje države čiji dug krajem siječnja (270,4 mlrd kuna) čini preko 98% ukupnog javnog duga. U odnosu na prethodni mjesec dug središnje države je niži za 4 mlrd. kuna (-1,5%) dok je godišnje porastao za 10,2 mlrd kuna (+3,8%). Krajem promatranog mjeseca dug lokalnih jedinica iznosio je 5,3 mlrd. kuna te je zabilježio rast na mjesečnoj i godišnjoj razini (0,6% odnosno 3,3%).

U predizbornoj godini nema štednje: Dug raste na 90,7% BDP-a

Ukupna državna jamstva krajem siječnja iznosila su 8 mld. kuna te su zabilježila mjesečni rast od 40 milijuna kuna (+0,5%) dok su u odnosu na isti mjesec 2014. viša za 697 milijuna kuna (9,5%). Preko polovice državnih jamstava (52,3%) odnosi se na inozemna jamstva dok se ostatak od 3,8 mlrd kuna (47,7%) odnosi na domaća jamstva. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2015. godinu utvrđeno je da godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za ovu godinu iznosi 6 mlrd. kuna od čega se 2,5 mlrd. kuna odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna.

"Obzirom da je Hrvatska u prošloj godini značajno odstupila od kriterija u pogledu fiskalnog deficita i razine javnog duga, izvjesno je da će i u ovoj (predizbornoj) godini izostati značajnije strukturne reforme te bi, prema našim očekivanjima, javni dug do kraja godine mogao dosegnuti razinu od 90,7% procijenjenog BDP-a. Uostalom, jedna od najvažnijih preporuka Europske komisije u sklopu ocjene Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije upravo se odnosi na jačanje upravljanja javnim dugom što podrazumijeva i godišnju objavu strategije za upravljanje javnim dugom", zaključuju analitičari RBA.