Foto: Index; Ilustracije: European Union

U SVOJOJ jesenskoj gospodarskoj prognozi Europska komisija predviđa slab gospodarski rast do kraja godine u EU-u i eurozoni. Očekuje se da će rast realnog BDP-a dosegnuti 1,3 % u EU-u i 0,8 % u eurozoni za cjelokupnu 2014., objavila je danas Europska komisija.

Tijekom 2015. očekuje se da će se na temelju poboljšanja inozemne i domaće potražnje rast polako povećavati, do 1,5 % odnosno 1,1 %. U 2016. predviđa se ubrzanje gospodarske aktivnosti na 2,0 % i 1,7 % potaknuto jačanjem financijskog sektora (na temelju sveobuhvatnih procjena koje je provela Europska središnja banka te daljnjeg napretka u smjeru bankarske unije) te nedavno provedenim strukturnim reformama koje počinju donositi rezultate.

Očekuje se da će u 2014. raspon stopa rasta država članica ostati širok, od -0,7 % (Hrvatska) do 4,6 % (Irska). Međutim razlike u rastu vjerojatno će se smanjiti tijekom sljedeće dvije godine. U 2015. i 2016. sve bi države članice EU-a trebale bilježiti pozitivan rast. Tada bi se trebao jače osjetiti i zakašnjeli učinak već provedenih reformi.

U posebnom izvješću za Hrvatsku stoji da se nakon šest godina recesije u 2015. godini može očekivati simboličan rast, potaknut prvenstveno pozitivnim doprinosom vanjske potražnje, dok bi rast u 2016. godini trebao biti potaknut oporavkom investicija.

No, ta predviđanja mogla bi ugroziti neizvjesnost oko provođenja strukturnih reformi te potrebe za fiskalnom konsolidacijom, odnosno smanjenjem javnog duga i deficita.

Prema prognozama BDP će ove godine pasti za 0,7%, dok bi nezaposlenost mogla porasti na 17,7% sa sadašnjih 17,3%. Tržište rada će se početi oporavljati tek 2016. godine dok se za sljedeću godinu očekuje stagnacija.

Pad se očekuje i kod osobne potrošnje, zbog sve manjeg raspoloživog dohotka kućanstava, a blagi oporavak trebao bi također uslijediti tek 2016. godine.

Zbog minusa u proračunu javni dug će 2016. godine iznositi 89% BDP-a

Deficit proračuna ove godine će iznositi 5,6% BDP-a, prvenstveno zbog pada prihoda od poreza na dodanu vrijednost. Ako izostanu konkretne mjere za smanjenje deficita on će biti na sličnoj razini i sljedeće dvije godine.

Što se tiče javnog duga, on bi do kraja godine mogao dosegnuti razinu od 81,7% BDP-a, a njegov rast se očekuje i sljedećih godina. Za 2015. godinu, prema prognozi, javni dug dosegnut će 84,9% BDP-a, a 2016. čak 89,0% BDP-a i to kao rezultat proračunskog deficita.

Stope rasta za 2014.