Screenshot: HRT

U SINOĆNJOJ emisiji Otvoreno HTV-a gostovali su voditelj kurikularne reforme Boris Jokić, pomoćnik ministra obrazovanja Momir Karin, Gordana Rusak (predsjednica Odbora za obrazovanje koja je prvotno bila članica Prgometove HRID-i, a zatim prešla u Kosorov HSLS) te SDP-ova Sabina Glasovac.

Podsjetimo, Boris Jokić jučer je ministru obrazovanja Šustaru postavio ultimatum - ili će do srijede u 10 sati reći ide li reforma dalje ili skupina koja vodi reformu odstupa sa svojih pozicija. Kazao je kako se na skupinu koja vodi reformu vrši politički pritisak.

> Jokić postavio ultimatum Šustaru: "Neka do srijede odluči o reformi obrazovanja, ili odlazimo"

"Ovoj zemlji nisu potrebne cenzorske skupine koje bi nas vratile u tamna vremena. Na dijalog i proširivanje ove skupine... Na to smo spremni. Na političke pritiske i politikantstvo jednostavno ne možemo pristati. Ako treba pričekati jednu školsku godinu, ni to nije problem, ali problematični su ovakvi pritisici. Struka uvijek mora biti ispred politke. Ovakve promjene moraju biti ispred politike. Ovo je nacionalna stvar i nećemo dozvoliti da stranke barataju s nečim kao za napucavanje", rekao je Jokić.

Momir Karin tijekom emisije Otvoreno rekao je kako se od reforme nije odustalo.

"Ne znam odakle to novinarima. Nitko nijednom riječju nije rekao da će u srijedu refoma biti prekinuta. Kurikularna reforma ide dalje, nadam se s istom ekipom - kako bi na dobrobit naše djece i budućnosti Hrvatske donijeli kvalitetan dokument", rekao je, dok je Boris Jokić potvrdio da se sastao s ministrom Šustarom te Gordanom Rusak. I dalje tvrdi da je sve nepotrebno ušlo u politikantsku sferu, iako se radi o osobnoj stvari svakog roditelja i djeteta.

"To je politički pritisak i to je jasno kao dan. Oni znaju da struka treba uvijek biti iznad politike, a da su ljudi ispred dokumenata i jači od politike. Političke stranke doživljavaju kurikularnu reformu kao lopticu kojom se nabacuju", rekao je Joić te dodao da je kurikularnoj reformi potrebna bolja operativna podrška.

S druge strane, Gordana Rusak prijedlog o proširenju radne skupine za deset članova objasnila je praćenjem pulsa javnosti.

"Nije bila intencija odbora da predlažemo ljude. Na temelju rasprave i svih mogućih mailova i zamolbi došli smo do zaključka da u nekim područjima postoje problemi", rekla je Rusak, koja se ne slaže s prijedlogom kurikularne reforme prema kojem bi učenici trećih i četvrtih razreda srednje škole mogli birati predmete.

"Što bi opet značilo da ćemo za nekih deset, petnaest godina imati inflaciju sociologa, filozofa, humanista, a što će biti s tehničkim zanimanjima? Tko će birati teže predmete, ako može proći s lakšima", zapitala se Rusak, koja smatra da reforma još nije zrela za eksperimentalnu fazu.

Boris Jokić joj je odgovorio kako bi to učenicima omogućilo da dublje ulaze u module koji ih zanimaju i koje kasnije namjeravaju studirati.

Rusak je spomenula da je i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti također nezadovoljna radnom skupinom i nedostatkom stručnjaka iz prirodnih znanosti. Jokić joj je odgovorio da se danas neposredno prije konferencije za novinare čuo s akademikom Zvonkom Kusićem koji mu je rekao da ne odustaje od reforme. Jokić je dodao i da HAZU nije zauzela službeni stav u pogledu kurikularne reforme.

Sabina Glasovac mišljenja je kako je sve unaprijed pripremljena i pomno planirana akcija te svjetonazorski desant na obrazovni sustav. astupnici HDZ-a pojavili su se na odboru na dvije minute da bi ekspresno izmijenili javni red te izglasali zaključke bez rasprave, tvrdi Glasovac. Također smatra da bi zbog pritiska mogla biti kreirana politička reforma čiji cilj neće biti dijete, već nametanje ideologije. Pritom su, tvrdi Glasovac, HDZ i MOST neinformirani i nezainteresirani, dok se "najviše ističe Hrast kao stožerna stranka antireformskih snaga".