Foto: Hina

POREZNA reforma koja bi trebala krenuti u listopadu, a kojom bi se mogle povećati plaće, najvjerojatnije neće dati željene efekte.

Iako će se nedvojbeno povećati raspoloživi dohodak stanovništva, s obzirom na njegovu zaduženost, upitno je koliko će takav potez potaknuti potrošnju i rast gospodarstva.

> Grčić i Maras o poreznoj reformi: Ključno je povećati plaće radi poticanja potrošnje

Ukoliko se ostvare prve neslužbene najave iz Ministarstva financija prema kojima se planira povećanje neoporezivog dijela dohotka (sa sadašnjih 2.200 kuna na 2.400 ili 2.600 kuna), uz prebacivanje najviše porezne stope od 40% na plaće iznad 13.200 kuna - nedvojbeno će se povećati realni raspoloživi dohodak sektora stanovništva, navode analitičari RBA.

Siromašni će vraćati dugove, a bogati štedjeti

Pitanje je može li takva mjera fiskalne politike biti značajnije poticajna za gospodarski rast (u smislu očekivanog povećanja osobne potrošnje), ako znamo da će dobar dio građana iz većih sredstava prvo podmiriti dospjele neplaćene obveze i akumulirane dugove, navode analitičari RBA.

"Za sloj novčano-suficitarnih građana opcija štednje ostaje sasvim izgledna jer u nestabilnim gospodarstvima (koje prati i česta izmjena poreznog zakonodavstva) rasterećenje dohotka zasigurno neće u cijelosti završiti u krajnjoj potrošnji. Smanjenje porezne presije svakako bi moglo biti poticajno, ali je još uvijek nejasno kako će se u državnom proračunu kompenzirati oportunitetni trošak gubitka poreznih prihoda. Za promjenu, mogla bi se naći ušteda na rashodnoj strani“, smatraju analitičari RBA.