Kako su se uspjeli zadužiti za 4,3 milijarde kuna? DORH istražuje 100 najzaduženijih građana
Ilustracija: Wikimedia Commons
DRŽAVNO se odvjetništvo odlučilo pozabaviti najvećim dužnicima. To nisu građani koji su dužni nekoliko tisuća, pa čak i stotina tisuća kuna... Radi se o stotinjak ljudi koji su ukupno dužni čak 4,3 milijarde kona i to uglavnom bankama.
Novi list od DORH-a i Ministarstva financija doznaje da je dio građana u blokadi pod paskom DORH-a, ali nitko ne želi govoriti o imenima.
"Prerano je za to. Dio ljudi je upao u probleme jer su pogrešno procijenili svoje mogućnosti u nekom poslu, zapali su u teškoće, posao nije išao, a oni su se nadali da će ih sljedeći kredit 'iščupati'. Tako je dug samo rastao", objašnjavaju poziciju dijela dužnika rekordera u Ministarstvu financija.
Međutim, i Ministarstvo i DORH otkrili su i drugačije slučajeve u kojima nikome nije jasno kako je netko uopće mogao dobiti kredit od nekoliko desetaka ili čak stotina milijuna kuna. Riječ je o ljudima koji se nikada nisu bavili nekakvim značajnim poslovima, a odjednom su dobili visoke kredite kojima su kupovali vrijedne nekretnine.
"Nije teško vidjeti razliku između onoga tko godinama pokušava pokrenuti ili spasiti posao i onoga tko odjednom ima kredit za kupnju nekretnina i nikako nije jasno kojom bi zaradom osim preprodajom nekretnina vratio taj kredit. Ne radi se samo o tim ljudima, nije jasno ni kako su im banke odobravale kredite", otkriva sugovornik iz DORH-a.
Tko mi je odobravao tolike kredite i zašto?
Izvori pojašnjavaju kako dio slučajeva sliči na hrvatsku poznatu poslovnu praksu. Banke su financirale nekretninski biznis, prodaja stanova ili luksuznih vila je stala, prezadužena tvrtka kredit nije mogla vraćati, a odjednom se osniva nova tvrtka ili se pojavljuje potpuno novi igrač koji dobiva kredit za kupnju tih nekretnina. Problem je samo u tome što je već tada bilo jasno da ni novoosnovana tvrtka, ali ni novi poduzetnik neće moći vraćati kredit.
"Gotovo svi najveći dužnici, čiji je dug 4,3 milijarde kuna, zapali su u probleme zbog nekretninskog biznisa. Osim bankama dužni su i državi. No, nije ih sve u probleme gurnula kriza, od starta je bilo jasno da oni dug neće moći otplatiti. Jedno od pitanja je i jesu li preuzeli nekretninu zato što je tvrtka od koje su 'kupovali' samo sklanjala vrijedne nekretnine od svojih vjerovnika", kaže sugovornik iz Ministarstva financija.
U DORH-u ističu da ih dio slučajeva podsjeća na situaciju u HPB-u prije nekoliko godina: kad su banke problematičnom poduzeću koje se upustilo u nekretninski biznis jednom dale kredit, više nisu mogle stati, nastojale su stvar spasiti novim kreditom ili novim ulagačem koji je opet trebao kredit.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati