Foto: FAH, MUP Slovenija

INFORMACIJA da slovenske vlasti posljednjih dana dorađuju tehničke zapreke na granici s Hrvatskom te da su, uz 183 kilometra žice naumili razvući i 27 kilometara panelnih ograda kojima je cilj 'usmjeravanje migranata' nije nimalo začudila Pavla Kalinića, pročelnika Ureda za hitne situacije Grada Zagreba, ureda koji je tijekom prošlog vala migranata odigrao veliku ulogu u zbrinjavanju izbjeglica.

„Što se našeg Ureda tiče, Ured nije dobio nikakve službene informacije o mogućem novom valu migranata, ali nismo dobili ni prošli put kad je u Zagreb došlo do skoro 3,5 tisuće migranata i kad se bivša vlada malo izgubila. Ljudi su nam dolazili praktički s papirima da su upućeni u Zagreb i oni su sami tražili gdje se mi nalazimo i sami se raspitivali  gdje je taj Velesajam jer su dobili informaciju da idu na Velesajam. A mi smo na velesajmu i pripremili 3,5 tisuće ležajeva za ljude, tuševe, WC-e, osigurali im prehranu, zdravstvenu zaštitu i sve ostalo što je trebalo“, kaže Kalinić za Index i dodaje kako UHS je u stanju reagirati promptno, ali da se nada kako ove godine neće biti toliki pritisak na Zagreb obzirom na to da je izgrađen prihvatni centar u Slavonskom Brodu.

„Ukoliko bude trebalo, Zagreb će se u to uključiti, a ono što mi očekujemo, očekujemo da nam barem dođe obavijest da će doći određena količina izbjeglica… No, i sami pratimo ono što je ključno. Pratimo što se događa u Turskoj; sad su oni na potezu i Turska ukoliko ne bude zadovoljna s time što EU još uvijek nije ukinula vize za njihove građane te činjenicom da im još uvijek nisu uplaćena sva sredstva koja su im obećana, a umjesto tri milijarde dolara isplaćeno im je manje od jedne, Turci jednostavno mogu otvoriti granicu a onda ćemo opet vidjeti kako Schengen ne funkcionira, i to iz jednostavnog razloga - oni kroz Grčku prolaze bez ikakvih problema kao da Grčka nije članica EU i unutar schengenskog sustava… I onda počinju prvi problemi na grčko-makedonskoj granici, pa na makedonsko-srpskoj granici i onda se to poslije prelijeva na hrvatsko-srpsku i mađarsko-srpsku granicu“, analizira pročelnik zagrebačkog UHS-a.

Maknuti žicu na granici

Kad je, pak, riječ o samim tehničkim zaprekama koje postavljaju Slovenci, Kalinić je rezolutan: „Većinu žice koju je Slovenija postavila, postavila je na hrvatski teritorij. Kad bismo mi bili ozbiljna država što evidentno nismo, onda bi svu tu žicu pokupili zato što se ta žica nalazi na hrvatskom teritoriju. Provjerite pa ćete vidjeti; uostalom, pa mi nemamo definiranu granicu sa Slovenijom, oni nam još uvijek  drže Svetu Geru iako je Sveta Gera integralni dio Hrvatske“, kaže.

Kad je u pitanju izmjena slovenskog režima po pitanju migranata, i tu Kalinić ima jasan stav.

„Ako ih oni neće primati nama to svakako je problem, međutim, to bismo trebali riješiti i mi sami, ali i Europa, kao takva. Europa bi trebala pokazati da funkcionira stvarno kao neka institucija. Trebali bismo imati zajedničku policiju pa da ta zajednička policija regulira pitanje vanjske granice EU. Doduše, trebali bismo imati i zajedničku politiku, a ne da svaka država, evo, konkretno Slovenija, postavlja žicu. Pa i Hrvatska je članica EU; zbog čega postavljaju tu žicu? To je opet veliki problem i za životinje koje ne znaju za žicu i natrčavaju na nju, imamo strahovito veliki broj uginulih životinja zbog toga što ih države tipa Mađarske i Slovenije postavljaju“, zaključuje i podvlači kako će ključni momenti za razvoj situacije koja nam prethodi biti političke odluke donesene u Turskoj. Kako će se stvar dalje razvijati i kako će se nova hrvatska vlast u tome snaći, teško je ikome progozirati. No, Kalinić zna svoje: „Grad Zagreb u roku od 24 može pripremiti teren za 3, 3 i pol tisuće ljudi. Možemo mi i više od toga, ali onda iza toga mora stati država jer ako država pokaže da se nije u stanju organizirati, a mi jesmo, onda bi minimum bio da barem to isfinancira“, zaključuje.