CRKVA će u zamjenu za zemljište na kojem će se graditi novi maksimirski stadion dobiti veći broj parcela od države, doznaje Novi list. Riječ je o parcelama koje će država otkupiti od privatnih osoba i na kojima će se moći graditi vjerski objekti. Vlada je na sjednici početkom srpnja stadione Maksimir i Poljud proglasila sportskim građevinama od nacionalnog interesa.

Novim Zakonom o sportu propisana je mogućnost da vlada može odlukom pojedine sportske građevine proglasiti sportskim građevinama od nacionalnog interesa. Proglašenje tih stadiona u Splitu i Zagrebu sportskim građevinama od nacionalnog interesa omogućit će putem pozivnog natječaja sufinanciranje njihove izgradnje, obnove ili rekonstrukcije, za što su osigurana sredstva u državnom proračunu.

Međutim, prije početka same gradnje potrebno je razriješiti pitanje vlasništva nad zemljištem. Iako je vlasnik parcele na kojoj se nalazi sam stadion Grad Zagreb, ostali popratni objekti su izgrađeni na zemljištu na koje pravo polaže Katolička crkva.

Tomašević potvrdio da su blizu dogovora

Maksimirski stadion izgrađen je na crkvenom zemljištu, ali je parcela na kojoj je sam stadion Gradu darovana 1996. godine. Stoga je potrebno riješiti vlasništva nad parcelama na kojima su izgrađeni popratni objekti poput pomoćnog terena, bazena i parkirališta.  

Pretpostavlja se da je preduvjet dogovora da država obešteti Crkvu kako bi Grad dobio "čiste papire", odnosno kompleks s kojeg će biti skinute zabilježbe da se vode postupci za povrat imovine. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je potvrdio kako su tri strane blizu postizanja dogovora. 

Nakon ovotjednog sastanka s ministricom turizam i sporta Nikolinom Brnjac rekao je da Grad s vladom aktivno radi na rješavanju imovinskopravnih odnosa s Kaptolom i da su napravili dobar napredak, odnosno da se "to bliži kraju". Crkva u Maksimiru polaže pravo na oko 300 tisuća četvornih metara zemljišta.

Država prvo mora otkupiti zemljišta

Kaptol ne želi da joj se zemljište vrati, nego da ih država obešteti kroz zamjenske nekretnine ili financijsku nadoknadu. U vladi su za Novi list potvrdili da Crkva ne traži financijsku nadoknadu, pa dogovor ide u smjeru toga da Crkva dobije zemljište na 11 lokacija u gradu. 

U svim tim slučajevima radi se o lokacijama koje su u Generalnom urbanističkom planu (GUP) planu označene kao D8 zone, odnosno zone za javne i društvene, točnije vjerske sadržaje. Takvim dogovorom bi kompleks u Maksimiru bio oslobođen svih zabilježbi, a Katolička crkva bi dobila lokacije za gradnju 11 vjerskih objekata u glavnom gradu.

S obzirom na to da država nije vlasnik tih zemljišta, a u većini slučajeva ni Grad Zagreb, država bi trebala osigurati novac za njihovu kupnju. Čak i u slučajevima gdje je Grad Zagreb vlasnik, država će morati platiti Gradu prije nego što ih preda u zamjenu za maksimirsko zemljište.