Foto: World resources institute

UČINCI globalnog zatopljenja bit će teški i nepovratni, upozorava se u velikom izvještaju Ujedinjenih naroda, koji će danas biti predstavljen u Japanu. Radi se o najopsežnijoj procjeni učinaka klimatskih promjena u svijetu do danas koji, kako kažu stručnjaci, pruža porazne dokaze o snazi tih učinaka. Prirodni sustavi sada nose taj teret, ali utjecaj na ljude sve je veći.

Naše zdravlje, domovi, hrana i sigurnost pod sve većom su opasnosti od porasta temperatura, stoji u sažetku izvještaja oko kojeg su se posljednjih tjedan dana lomila koplja u Yokohami. Ovo je drugi u nizu izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) ove godine u kojem se utvrđuju uzroci, posljedice i rješenja za globalno zatopljenje.

Bilo da se radi o otapanju ledenjaka ili globalnom porastu temperatura, sažetak izvještaja naglašava činjenicu da su promjene u klimi uzrokovale utjecaje na prirodne i ljudske sustave na svim kontinentima diljem svijeta.

"Nitko na ovom planetu neće biti pošteđen utjecaja klimatskih promjena", kazao je predsjednik IPCC-a Rajendra Pachauri na konferenciji za novinare u Yokohami. Dr. Saleemul Huq, jedan od autora izvještaja, komentirao je: "Prije ovog izvještaja znali smo što se događa, ali sada imamo niz dokaza koji pokazuju da se to uistinu događa i da je to naša stvarnost". Michel Jarraud, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije rekao je da su ljudi ranije štetili klimi iz "neznanja". "Sada neznanje više nije izgovor", dodao je.

Izvještaj se temelji na više od 12.000 recenziranih znanstvenih studija. Kako kažu znanstvenici, ovo je najčvršći dokaz koji možemo dobiti u vilo kojoj znanstvenoj disciplini. Izvještaj detaljno opisuje kratkoročne učinke klimatskih promjena na prirodne sustave u sljedećih 20 do 30 godina, poput prijetnji arktičkom ledu i koraljnim grebenima. Sažetak dokumenta ocrtava i utjecaj promjena na mora i slatkovodne sustave. Oceani će postati kiseliji, prijeteći koraljima i brojnim biljnim i životinjskim vrstama kojima su služili kao utočište.

Na kopnu, brojne bilje i životinjske vrste počet će se kretati prema višim predjelima ili prema polovima Zemlje kako će se povećavati udio žive u zemljinoj kori i atmosferi. Klimatske promjene sve više, kako stoljeća prolaze, utječu i na ljude.

Nedostatak hrane, sve više siromašnih

Kao jedan od najvećih problema u izvještaju se navodi nedostatak hrane. Prinosi kukuruza, riže i pšenice do 2050. godine mogli bi se smanjiti za čak 25 posto. Nakon 2050. godine situacija će postati još teža, a zahtjevi za hranom sve veći, budući da se procjenjuje da će do tada svjetske populacija doseći i do 9 milijardi ljudi.

Mnoge vrste ribe, kritični izvor hrane za mnoge, također će se preseliti zbog toplije vode. U nekim tropskim predjelima i na Antarktici potencijalni izvori hrane mogli bi se smanjiti i za 50 posto, navodi se u izvještaju.

"Kako idemo prema budućnosti, rizici se samo povećavaju, a oni se ponajviše odnose na ljude, utjecaje promjena na usjeve, dostupnost vode", kazao je Neil Adger sa sveučilišta Exeter.

Sve više ljudi umirat će od posljedica poplava i velikih vrućina. Na područjima poput Afrike, klimatske promjene ekstremne vrućine učinit će ljude još slabijima i dovesti ih još dublje u siromaštvo. I dok će siromašnije zemlje teže patiti u skorijoj budućnosti, niti one bogatije se neće izvući iz problema.

"I bogati će morati početi razmišljati o klimatskim promjenama. O tome najbolje svjedoče poplave kojima smo svjedočili u Velikoj Britaniji, kao i oluje u SAD-u i suša u Kaliforniji", napominju znanstvenici. "Ovo su događaji koji koštaju milijarde i milijarde dolara, a koje moraju platit bogati", dodaju.

Ono što znanstvenici naglašavaju kao dobru stranu ovog izvještaja jest da on pruža konkretne dokaze, ali i rješenja za problem klimatskih promjena. Cjelokupni dokument danas će biti predstavljen u Yokohami.