Foto: Boris Kovačev / Cropix
KOLIKO vrijedi potpis hrvatskog premijera na neki dokument te koliko hrvatska vlast drži do svojih građana jasno se može vidjeti na primjeru odustajanja od takozvanog "referenduma o referendumu" koji se trebao održati zajedno sa referendumom o EU.
No, on se neće održati zato što nova Vlada i saborska većina zajedno sa referendumom o EU nije raspisala i "referendum o referendumu" sukladno sporazumu koji je Vlada Jadranke Kosor potpisala sa sindikalnim predstavnicima nakon što su zajedničkim snagama Ustavni sud i saborska većina blokirali referendum o Zakonu o radu za koji se potpisalo 717 tisuća hrvatskih građana.
Za raspisivanje referenduma bi se trebalo potpisati 200 tisuća građana u mjesec dana
Kada nije uspjela ta opcija, sindikati su prešli na "plan B" te su s Vladom Jadranke Kosor 23. studenog 2010. godine potpisali sporazum u kojem je stajalo da se dva referenduma moraju održati zajedno.
"Jeste li za to da se referendum mora raspisati ako to zatraži 200.000 registriranih birača te da vrijeme za prikupljanje potrebnog broja potpisa bude 30 dana", bilo je dogovoreno pitanje za taj drugi referendum. Njime su se željeli olabaviti uvjeti za raspisivanje referenduma koji sada kažu kako za njega treba u 15 dana skupiti 10 posto potpisa od ukupnog broja birača u Hrvatskoj, što znači oko 450 tisuća ljudi. Kao što je poznato, na našem popisu birača ima više ljudi nego što ima stanovnika u Hrvatskoj.
Nakon potpisivanja sporazuma između Kosorice i sindikata, tada samo predsjednik SDP-a, a danas hrvatski premijer Zoran Milanović je podsjetio da je baš njegova stranka kod ranijih donošenja ustavnih promjena predlagala da se snizi prag za referendum te da se potpisi prikupljaju dulje, "dok je HDZ bio kategorički protiv toga". Čestitao je sindikatima, jer su "to korektno odradili i izvršili pritisak na Vladu". "To puno više govori o HDZ-u, premijerki i njezinoj vladi, nego o sindikatima", kazao je tada "oporbenjak" Milanović.
Milanović se boji "HDZ-ovih referenduma"?
No, upozorio je i da HDZ želi u oporbu ući s "mnogo labavijim sustavom raspisivanja referenduma, jer to očito vidi kao sredstvo svoje buduće borbe kada bude u oporbi". Možda je baš strah Milanovićeve vlasti od "HDZ-ovih referenduma" razlog zbog kojeg je Vlada prekršila sporazum sa sindikatima te nije predložila zajednički referendum o EU i o labavijim uvjetima raspisivanja referenduma. Iako smo Vladi poslali upit u vezi njihova stava o "referendumu o referendumu" te ih i telefonski podsjetili na pitanje, do objave ovog teksta odgovor nismo dobili. Jedina stranka koja je tijekom formiranja novog saziva Sabora i rasprave o referendumu za ulazak u EU spominjala i dano obećanje sindikatima bili su Hrvatski laburisti Dragutina Lesara.
Lesar je izjavio za Index da bivša premijerka Jadranka Kosor na sastanku o raspisivanju referenduma o EU, koji se održao dan prije saborske rasprave, nije jednom riječju tadašnjem mandataru, a sadašnjem hrvatskom premijeru, Zoranu Milanoviću spomenula preuzetu obvezu za raspisivanje još jednog referenduma.
"Mjesec dana ili dva tjedna prije izbora, na pitanje novinara hoće li se pridržavati tog sporazuma ako pobjedi na izborima, Kosor je rekla da očekuje da će svaka nova Vlada prihvatiti sporazum i provesti taj referendum", podsjetio je Lesar i dodao kako nitko iz HDZ-a tijekom rasprave u Saboru nije "potegnuo" to pitanje. Upozorava i kako se u javnosti nije moglo čuti što Milanović misli o tome.
"Njihov stav o demokraciji je samo načelno poznat, a to je da im građani smetaju", kazao nam je Lesar o novoj vlasti te dodao kako se o realizaciji "referenduma o referendumu" zajedno sa odlučivanjem o EU moglo pokazati volju samo tih dana kada je konstituiran Sabor, jer je sada već kasno za raspisivanje drugog referenduma 22. siječnja. "Da su imali dobru vjeru mogli su predložiti da se to riješi na ovom referendumu ili raspisati novi", rekao nam je Lesar te dodao kako se vladajuća koalicija ne može izvlačiti da nije znala o preuzetoj obvezi za raspisivanje zajedničkog referenduma.
Čini se kako je Vlada potpuno odustala od "referenduma o referendumu". Sada bi ga, naime, mogli najjeftinije provesti zbog toga što će ionako morati platiti ljude za provedbu izjašnjavanja o EU te bi bilo potrebno samo tiskati još jedan listić. Mnogi smatraju kako bi i politički Vlada profitirala na zajedničkom referendumu, jer malo ljudi bi bilo protiv toga da ih se češće pita o bitnim odlukama u Hrvatskoj. Kukuriku Vlada bi tu dobila političke bodove, a i sindikati bi im bili naklonjeniji, jer su ispunili preuzeto obećanje.
No, čini se kako je ipak strah od "HDZ-ovih oporbenih referenduma" prevladao te su vladajući odlučili vladati "bez pomoći naroda", iako se predstavljaju kao Vlada otvorena za građane. U ovom pitanju je na djelu "tiha koalicija" vladajućih, odnosno bivše premijerke Jadranke Kosor i sadašnjeg premijera Zorana Milanovića, koji oboje nisu željeli, dok su na vlasti, omogućiti lakše izjašnjavanje ljudi na referendumu. Čini se kako će u Hrvatskoj i dalje referendum biti moguće raspisati samo voljom političke elite dok će građani svake četiri godine moći odlučiti koja elita će to biti. To dokazuje i činjenica da su u 21. godini neovisnosti Hrvatske raspisana samo dva referenduma: jedan o izlasku iz Jugoslavije, a drugi o ulasku u Europsku uniju.