Foto:Hina

KOLINDA će dobiti počasni doktorat u Rusiji iako još uvijek studira u Hrvatskoj.

Hrvatska predsjednica i studentica u Zagrebu, koja je na službenom posjetu Rusiji, danas će održati predavanje na Ruskom ekonomskom sveučilištu G.V. Plehanov gdje će joj biti dodijeljen počasni doktorat.

Predsjednica druge najsiromašnije države Europske unije koja, prema podacima Eurostata, zaostaje za siromašnim istokom Europe, dobit će počasni doktorat iz ekonomije.

Druga najsiromašnija članica EU-a

Prema podacima iz lipnja ove godine, Hrvatska je postala druga najsiromašnija članica EU-a. Iako se ekonomija počela blago oporavljati nakon šestogodišnje recesije, u tom oporavku znatno smo zaostajali za zemljama EU-a, a pogotovo za usporedivim zemljama istoka Europe.

Dovoljno je pogledati tablicu Eurostata iz koje je vidljivo da je Češka u drugom kvartalu imala godišnji rast od 4,5 posto, Rumunjska 5,7 posto, Poljska 4,4 posto, Latvija 4,8 posto...

Osim što i sada ostvaruju veći rast, sve te zemlje su znatno prije Hrvatske izašle iz recesije, a neke poput Poljske, gotovo da nisu ni osjetile globalnu krizu.

Hrvatska je prošlu godinu završila s javnim dugom od 83,7 posto BDP-a, dok je on u Češkoj iznosio tek 37,9 posto, u Slovačkoj 51,9 posto, Poljskoj 52,8 posto, Mađarskoj 73,9, a Sloveniji 79,7 posto BDP-a

Prestigla nas je i Rumunjska

Po BDP-u po stanovniku, nekad vrlo siromašna Rumunjska nas je sustigla, a po stvarnoj individualnoj potrošnji su nas čak i prestigli.

Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku te se tako izjednačila s Rumunjskom, a lošija je jedino Bugarska.

Što se tiče stvarne individualne potrošnje koja pokazuje blagostanje kućanstava - tu nas Rumunjska nije dostigla, već prestigla.

>> Hrvatska i službeno postaje siromašnija od Rumunjske

>> STIGLA NAS JE ČAK I RUMUNJSKA Hrvatska jako zaostaje za nekad siromašnim istokom Europe

Obavezna predavanja

Kolinda u Hrvatskoj studira na Fakultetu političkih znanosti. Na njemu je magistrirala 2000. godine, a u prosincu 2015. je upisala doktorski studij. Studij traje tri godine, odnosno šest semestara u punom radnom vremenu, odnosno pet godina za tzv "part-time" studente. Školarina iznosi 60 tisuća kuna, a predsjednica uz obvezu vođenja države ima i obvezu dolaska na obavezna predavanja. 

Kolinda Grabar Kitarović diplomirala je 1993. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i to engleski i španjolski jezik. Nakon sedam godina ima magisterij političkih znanosti i to po završetku dvogodišnjeg poslijediplomskog studija iz međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.