Foto: Hina

HRVATSKA i Iran trebaju iskoristiti ukidanje UN-ovih sankcija Iranu kako bi ojačali međusobnu suradnju, osobito na području energetike i prometa, ocijenili su u Teheranu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i njezin iranski kolega Hasan Rohani, ocijenivši da bi Hrvatska zbog svog geografskog položaja mogla postati vrata za ulaz Irana na tržište Europske unije.

Rohani i Grabar-Kitarović, koja je u utorak doputovala u trodnevni posjet Iranu na čelu velikog izaslanstva hrvatskih gospodarstvenika, također su kazali da su razgovarali o izgradnji mira i stabilnosti na Balkanu i na Bliskom istoku, a osobito su istaknuli položaj islamske zajednice u Hrvatskoj koji može biti primjer "ne samo u europskim već i u svjetskim okvirima".

"Hrvatska ima zajedničke povijesne i kulturne točke s Iranom i s obzirom na svoj geografski položaj može postati vrata za naše odnose s Europskom unijom", rekao je Rohani nakon razgovora s Grabar-Kitarović u predsjedničkoj palači u Teheranu.

U predsjedničinoj pratnji nalaze se ministri gospodarstva i poduzetništva i obrta, Tomislav Panenić i Darko Horvat, ministar obrane Josip Buljević, te više od 60 gospodarstvenika koji se nadaju ojačati gospodarske odnose s Iranom pošto su toj zemlji u siječnju ove godine nakon nuklearnog sporazuma sa zapadnim silama ukinute UN-ove sankcije.

Ogroman prostor za rad hrvatskih tvrtki

U sklopu posjeta potpisani su Ugovor o gospodarskoj suradnji između Irana i Hrvatske, te sporazum o suradnji između dviju gospodarskih komora.

Hrvatska predsjednica je rekla da je naglasak ovoga posjeta "prvenstveno na razvijanju gospodarske suradnje", podsjetivši da je u njezinu izaslanstvu "nekoliko ministara i šezdesetak gospodarstvenika".

"Držim da će gospodarski forum i današnje potpisivanje sporazuma o suradnji dati zamah kako bi se razvila, kako trgovinska razmjena, tako i ulaganja i druge vrste poslovanja", rekla je Grabar-Kitarović.

"Svjesni smo planova koje Iran ima na modernizaciji posebno prometne i energetske infrastrukture i držimo da postoji ogroman prostor za sudjelovanje i rad hrvatskih tvrtki", dodala je predsjednica, posebno naglasivši projekte u elektroenergetici i brodograđevnu industriju.

"Svojim geostrateškim položajem Hrvatska može biti strateška točka za robe iz Irana za prostor središnje i zapadne Europe", kazala je.

"Naši odnosi unazad nekoliko godina s obzirom na sankcije koje su bile nametnute nisu bili zadovoljavajući i na razini, no dolaskom predsjednice u Iran odlučili smo odlučnije realizirati naše dogovore i proširiti naše gospodarske odnose, najviše u području energetike i transporta", rekao je Rohani.

"Dolazak ovako velike delegacije gospodarstvanika pokazuje da postoji politička volja da se naši odnosi dignu na višu razinu", rekao je Rohani.

Hrvatska uzor odnosa prema muslimanima

Iranski predsjednik je osobito naglasio nedavnu proslavu 100. obljetnice priznanja islama kao službene religije u Hrvatskoj. "Složili smo se da je potreban dijalog među religijama kako bi se ostvarilo jedinstvo i suradnja. Smatramo da je dolazak zagrebačkog muftije Aziza Hasanovića u izaslanstvu predsjednice dokaz da postoji poštovanje prema muslimanima u Hrvatskoj", kazao je Rohani.

"To smatramo uzorom za odnose prema muslimanima koji bi trebale slijediti i druge zemlje", naglasio je Rohani.

Hrvatska predsjednica kazala je da je "ponosna" na muslimansku zajednicu u Hrvatskoj. "Iznimno smo ponosni na našu vibrantnu islamsku zajednicu u Hrvatskoj koja je ne samo iznimno dobro integrirana u društvo već je i primjerom za pitanje suživota i međusobnog i poštovanja i položaja islamske zajednice, kako u europskim tako i u svjetskim okvirima", rekla je Grabar-Kitarović.

Dvoje čelnika razgovaralo je i o izgradnji međunarodnog mira, sigurnosti i stabilnosti, te borbi protiv terorizma. "Obje strane su potvrdile odlučnost i važnost u borbi protiv terorizma te izrazili interes za suradnju između Irana i Europske unije", kazao je Rohani.

Grabar-Kitarović je rekla da "ne može dovoljno naglasiti ključnu ulogu koju Iran igra u ovome dijelu svijeta".

"Želim sa svoje strane i sa strane Hrvatske kao članice Europske unije ohrabriti napore Irana, ali i drugih država s ovih prostora na postizanju mira i stabilnosti", dodala je Grabar-Kitarović.

Trodnevni službeni posjet hrvatske predsjednice prvi je izravan susret na najvišoj razini između dviju zemalja nakon ukidanja sankcija Iranu. Osim s Rohanijem, ona se sastala i s ministrom vanjskih poslova Džavadom Zarifom, a predviđeni su i njezini susreti s drugim najvišim iranski dužnosnicima, vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hameneijem i predsjednikom parlamenta Alijem Laridžanijem. U sklopu posjeta također je održan Iransko-hrvatski gospodarski forum.

Vijeće sigurnosti UN-a nametnulo je 2006. godine Iranu sankcije jer službeni Teheran nije želio prekinuti proizvodnju obogaćenog uranija. Zapadne zemlje predvođene SAD-om smatrale su da Iran želi proizvesti nuklearno oružje dok je Teheran tvrdio da obogaćuje uranij isključivo za mirnodopske svrhe poput proizvodnje električne energije i medicinskih istraživanja.

Nakon višemjesečnih pregovora o iranskom nuklearnom programu zemlje skupine P5+1 (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska + Njemačka) postigle su u travnju 2015. u Laussanei sporazum s Iranom o suspendiranju obogaćivanja uranija u zamjenu za ukidanje UN-ovih sankcija. Taj je sporazum stupio na snagu u siječnju ove godine, što je označilo i početak utrke za zauzimanje pozicija na iranskom tržištu.

Veliko hrvatsko gospodarsko izaslanstvo jedno je od prvih izaslanstava iz europskih zemalja koje je došlo u Iran nakon ukidanja sankcija, a diplomati ovakav format posjeta hrvatske predsjednice ocjenjuju velikim uspjehom.