Foto: Vlada.hr

"PRIJE dvije godine Europom se pronijela lažna vijest: Rusi se povlače iz MOL-a pod uvjetom da im budimpeštanska naftna kompanija prepusti svoj udio u Ini. Veliki 'brat' se otada povukao, naizgled je odustao i od hrvatskog osvajanja. Mađarska multinacionalna tvrtka MOL mogla bi makar nesmetano i izgrađivati srednjoeuropski energetski koridor – kada s juga ne bi zadobivala atak. Nije, dakako, isključeno da Zagrebom ravna Moskva", početak je široke analize napada Zagreba na mađarski Mol koji je objavljen u tjedniku Heti Válas iz pera novinara Andrasa Bodisa.

Sve je počeo susretom Kosor i Putina 2010. godine

Naime, u analizi postupaka prema Molu mađarski novinari otkrili su kako su svojedobno Rusi na gotovo isti način željeli istisnuti Mađare iz njihove tvrtke. Cijela priča o povezanosti naše premijerke Jadranke Kosor počinje s posjetom u Moskvi kada je Kosor u društvu ministra gospodarstva Đure Popijača posjetila Putina 2010. godine.

"Što je uistinu problem s ranije bratski primljenim budimpeštanskim naftnim velikanom iz Budimpešte ili napose s Mađarima koji godinama inzistiraju na priključenju mediteranske zemlje Europskoj uniji", pitaju se Mađari podsjećajući kako su još 2003. godine svi uzimali na znanje da je MOL osvojio jednu četvrtinu hrvatskog koncerna Ine. Tada je to, podsjećaju Mađari, nikome nije bio trn u oku što je "multikompanija" pod vodstvom Zsolta Hernádija 2008. godine svoj vlasnički udio u tvrtki povećala na 47,2 posto.

Što je Index tada pisao o sastanku Kosor i Putin

Podsjetimo Index je u lipnju 2010 godine pisao o sastanku u Moskvi. Tada su su Kosor i Putin razgovarali iza zatvorenih vrata. Nakon sastanka Kosor je tek novinarima rekla da će zakon o potvrdi sporazuma o Južnom toku biti ovih dana ratificiran u Hrvatskom saboru, kao i da bi Plinacro i Gazprom do kraja godine mogli završiti studiju isplativosti toga projekta kojim bi se ruski plin dopremao u Hrvatsku te je najavila nastavak projekta Družba Adrija.

To su bile glavne teme njihova razgovora a sve su to zone interesa i poslovanja - Ine.

Hrvatska je na koncu ignorirala rusku ponudu o sudjelovanju u projektu plinovoda Južni tok te naftovoda Družbe Adria, a zanimljivo da je jedini zbog toga digao glas Davor Štern, današnji šef Nadzornog odbora Ine koji je "gle čuda" godinama radio - u Rusiji.

A kako su to najavili provladini mediji

Prije samog posjete valja naglasiti kako je u Jutarnjem listu izašao urednički tekst Mladena Plešea u kojem se najavljuje kako će ruske  naftne kompanije preuzeti od mađarskog MOL-a 47 posto dionica naftne kompanije Ina. Pleše, sklon politici Jadranke Kosor, u svom klasičnom spinu za Vladu, tada je preporučio da takvu priliku treba zgrabiti "s dvije ruke".

Također i državni Vjesnik provlačio je tezu kako Rusi "ionako dolaze" pa zašto im ne dati. Svi provladini mediji tada su bili složni: Za Kosor nema dvojbe, Rusi dolaze.

Svi raspravljaju o nečemu što je možda rekao Ježić

No, vratimo se na mađarsku analizu.

"Izazivačem aktualne političko-kriminalističke turbulencije pokazao se isključivo akt kojim je Sanaderova vlada u siječnju 2009. pravo upravljanja Inom ustupila MOL-u inače s vlasničkim udjelom manjim od 50 posto", uvode nas u priču novinari dodajući da se 2008. i 2009. godine zbog gospodarske krize Ina našla u dramatičnom položaju. Mol je tada isplaćivao plaće svim zaposlenicima kao i kompletan "naftni račun" Hrvatske.

Danas je nevjerojatno, primjećuju Mađari, da se na javnoj hrvatskoj televiziji raspravlja po 15 minuta u središnjem Dnevniku o navodnom 10 milijunskom mitu kojeg je Sanader primio od Hernardija. Takav čin naziva se veleizdajom iako osim navodnih riječi Roberta Ježića u iskazu DORH-a ne postoji ni jedan dokaz o dogovoru Sanader- Hernardi.

Pa ministrica branitelja Kosor dala je dionice MOL-u!

"Upravo je Jadranka Kosor bila na čelu investicijskog fonda veterana Domovinskog rata kada je ovaj potonji MOL-u prodao svoj paket od sedam posto Ininih dionica (te je posljedicom toga fond dionica hrvatske države opao na ispod 51 posto). Iz nacionalnog je aspekta također je sukrivnja da je Kosor bila također član užeg vladinog kabineta kojega je imenovao Sanader, a koji je do zadnjega časa gladio sporazum iz 2009.godine o MOL-ovim-Ininim dionicama. Za to da bi aktualna premijerka ove činjenice mogla učinkovito prepustiti zaboravu, snage koje je podržavaju, jasno, moraju prepisati stvarnost – a za to je nužno imati čvrstu notu", napominje se u tekstu.

Mađari napominju da su Rusi gotovo istu stvar već napravili oko cirkusa za Formulu 1 koju je objavio Toma Bower u svojoj knjizi "The Squeeze: Oil, Money & Greed in the 21st Century". On ondje  detaljno analizira kakvom tehnikom su Rusi minorizirali u zajedničkome naftnom društvu zvanom TNK-BP britanske suulagače.

Ruski recept

"Sličnost je fascinantna, naime gotovo potpuno isto i Hrvati nasrću na MOL", primjećuju novinari nabrajajući sve dosadašnje afere oko Ine, a kojeg su već primijenili Rusi.

Uhićenje rukovodilaca ciljanih poduzeća zbog ranijih afera, prijetnja glavnom predstavniku inozemnog suvlasnika, priča oko dozvole boravka zaposlenicima dovedenih sa strane "stranog kapitala", iniciranje postupaka financijske kontrole, tijela kontrole tržišnog nadmetanja, državnog odvjetništva, širenje spletki u međunarodnim medijima o tome da je inozemni vlasnik posrnuo, uzbuđivanje emocija naglašavanjem nacionalnog karaktera ciljanog poduzeća. Sve je isto.

Kronologija događaja

Uostalom pogledajte usporedbu ruskih postupaka prema MOL-u, kao i hrvatskih.

»LISTOPAD-STUDENI 2009.

Njemački Handelsblatt i američki Bloomberg jednako šire vijest (uglavnom se pozivajući na hrvatske izvore) kako je ruski Surgutneftegas spreman povući se iz MOL-a ukoliko mađarski naftni gigant ustupi vlasnički udio koji posjeduje u Ini. Informacija je obmanjivanje.

»STUDENI-PROSINAC 2009.

Hrvatsko Glavno državno odvjetništvo podnosi zahtjev radi uvida u dokumente u vezi MOL-ova stjecanja utjecaja u Ini. Predsjednik države Stjepan Mesić potiče inicijativu da ured za suzbijanje korupcije (USKOK) sasluša bivšeg premijera Ivu Sanadera i Damira Polančeca nekadašnjeg zamjenika premijera o tome zbog čega je na MOL preneseno pravo Inina upravljanja poduzećem.

»VELJAČA-TRAVANJ 2010.
Hrvatska oporbena Socijaldemokratska partija (SDP) najavljuje kako namjerava iznijeti pred saborsko istražno povjerenstvo ispitivanje dopunskog ugovora sklopljenog prošle godine u vezi Inine privatizacije. Ljevičari su mišljenja da je od privatizacije 2003. godine MOL strateško hrvatsko poduzeće učinio da od proizvođača nafte bude sveden na uvoznika naftnih derivata.

Desničarska stranka HDZ omogućuje uspostavljanje povjerenstva govoreći: Mađari su doista kočili razvitak Ine. U međuvremenu hrvatski i austrijski mediji šire pretpostavku kako je netom uhićeni bivši zamjenik premijera Damir Polančec bio osoba koja je MOL-u ustupila Inina prava menadžmenta.

»SVIBANJ 2010.

USKOK pokreće istragu protiv rukovodioca hrvatske carinske službe; sumnja se da je Mladen Barišić (ranije blagajnik Sanaderova HDZ-a) na nezakonit način postigao da tvrtka njegovoga bivšeg prijatelja dobiva narudžbe na primjer od Ine.

»LIPANJ 2010.

Beogradski list Danas tvrdi neosnovano: ruska naftna kompanija Lukoil namjerava otkupiti MOL-ov udio u Ini.

»SRPANJ 2010.

Prema tvrdnji hrvatskog tjednika Nacional i javne televizije Ina koja je u djelomičnome vlasništvu Mola bez dozvole boravka u zemlji i radne dozvole zapošljava tristo mađarskih radnika.

Tvrtka demantira: sveukupno  pedeset mađarskih odnosno slovačkih državljana zaposleno je trajno u Ini.

»PROSINAC 2010.

Najveći vlasnik Ine, MOL, koji posjeduje 47,2 posto udjela daje ponudu za osam posto dionica hrvatskog gospodarskog društva a koje su u rukama privatnih osoba (radnika i drugih privatnih osoba). Oporbeni SDP upozorava Kosoričinu vladu neka spriječi da Mađari dospiju u poziciju postizanja apsolutne većine. Nakon javne ponude za otkup dionica– vjerojatno na poticaj hrvatske vlade – lokalni mirovinski fondovi pretičući MOL pristupaju „kupnji” Ininih papira. Budimpeštanska tvrtka zastupa stajalište da akcija ima špekulativnu namjeru, međutim hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) upozorava MOL: da se suzdrži od kvalifikacije zakonite provedbe burzanskih poslova.

»OŽUJAK-SVIBANJ 2011.

Hrvatska policija pod sumnjom da je počinio korupciju stavlja u pritvor generalnog direktora Ine Bojana Milkovića. Društvo objavljuje priopćenje: istraga nije pokrenuta zbog Milkovićeve aktualne djelatnosti, nego vezano uz raniji položaj koji je obnašao kod Inine tvrtke kćeri koja se bavi bušotinama . Međuvremeno HANFA naređuje suspendiranje trgovine Ininim dionicama na Zagrebačkoj burzi obzirom da je ispala sumnja da je nekoliko klijenata sa Cipra i s Bermuda u korist MOL-a prikupilo 1,6 postotaka papira. Mađarsko poduzeće kasnije priznaje toliko da raspolaže opcijom otkupa na neznatnu količinu dionica – a zatim HANFA pokreće kazneni postupak kod hrvatskog državnog odvjetnika protiv Mola odnosno „protiv odgovornih osoba u društvu” zbog sumnje tržišne manipulacije i prijevare.

»LIPANJ 2011.

Hrvatska Vlada najavljuje: spremna je obnoviti pregovore o dioničarskom sporazumu sklopljenim s MOL-om, obzirom da se prema njezinu stajalištu nisu ostvarili cijevi koji su utvrđeni ugovorom o privatizaciji iz 2003.g. – to jest „ jačanje nacionalne energetske sigurnosti, povećanje Inine učinkovitosti”. Kasnije Večernji list, koji je nekada među svojim autorima imao i premijerku Kosor donosi: podmićivanjem u iznosu od deset milijuna eura sumnjiči se MOL-ov čelnik Zsolt Hernádi. Hrvatsko državno odvjetništo potvrđuje informacije lista, a mađarsko poduzeće demantira da je od tvrtke bilo tko podmazao Sanadera ili druge aktere zagrebačkog političkog života. U hrvatskim medijima se širi: neki od stručnjaka tvrde kako se sporazum između Mola i Ine može otkazati ukoliko se utvrdi da su ga Sanaderovi sastavili na nezakonit način.

»SRPANJ 2011.

U ime mađarske države koja je međuvremeno postala vlasnicom Mola Viktor Orban najavljuje: ne pristaje na izmjenu ugovora sklopljenog s Inom. List Népszabadság objavljuje kako je Hrvatska zatražila izručivanje Zsolta Hernádija – što zagrebačko glavno državno odvjetništvo opovrgava, naime zahtjev za međunarodnom pravnom pomoći ne sadrži zahtjev za izručenjem.

Mađarsko Vrhovno tužiteljstvo odbija izvršenje zahtjeva za pravnom pomoći ali dokument ocjenjuje kao prijavu te daje nalog za istragu protiv nepozatog počinitelja. Davor Štern, predsjednik Inina Nadzornog odbora prije tjedan dana je portalu Origo.hu izjavio: INA ne treba postati dijelom MOL Grupe budući glede tržišne konsolidacije "nije to najbolji način u jednoj svježoj nacionalnoj državi".