Foto: Hina

UKUPNI krediti sektoru stanovništva zabilježili su u srpnju pad na mjesečnoj i godišnjoj razini te su krajem srpnja iznosili su 117,5 milijardi kuna pri čemu je pad na godišnjoj razini nastavljen i trinaesti mjesec zaredom. Tako su u odnosu na prošlogodišnji srpanj, ukupni krediti stanovništvu niži za čak 9,3 milijarde kuna odnosno 7,4 posto. Također, u usporedbi s koncem prošle godine, niži su za gotovo 7 milijardi kuna ili 5,6 posto, navodi se u analizi RBA.

Snažan pad kredita zbog CHF konverzije

Razduživanje sektora stanovništva snažno je podržano i učincima prisilne CHF konverzije. Posljedično su se stambeni krediti, koji čine najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu (44 posto) krajem srpnja spustili na 52,3 milijardi kuna. U odnosu na prethodni mjesec stambeni krediti bili su blago niži za 305,5 milijuna kuna (0,6 posto) dok su u usporedbi s istim mjesecom lani niži su za 8,7 milijardi kuna (14,3 posto). Stoga u valutnoj strukturi stambenih kunskih kredita s valutnom klauzulom (VK), od konca prošle godine značajno raste udio kredita vezanih uz euro dok istovremeno krediti vezanih za švicarski franak bilježe snažan pad.

Tako su krajem srpnja ukupni stambeni VK krediti vezani za euro iznosili 41,8 milijardi kuna što je za 7,3 milijardi kuna više nego u istom mjesecu lani (godišnji rast od 21,3 posto). U odnosu na kraj prošle godine također su zabilježili dvoznamenkasti relativni rast od 16,8 posto (6 milijardi kuna). Istovremeno su se stambeni VK krediti stanovništvu indeksirani za švicarski franak krajem srpnja spustili na 1,7 milijardi kuna što je 19,9 milijardi kuna manje u odnosu na lanjski srpanj (godišnji pad od preko 90 posto). U odnosu na prosinac prošle godine, niži su za 15,6 milijardi kuna (90,5 posto).

Dominiraju devizni krediti

Važno je naglasiti da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti (uključujući i one s valutnom klauzulom) s udjelom od 61 posto, stoga je jačanje kune u odnosu na euro i franak (za 1,2 posto odnosno 4,7 posto godišnje) dodatno utjecalo na pad kredita iskazanih u domaćoj valuti.

Građani su svjesniji rizika uzimanja kredita

Promatrajući distribuciju kredita kreditnih institucija prema namjeni, drugo mjesto u strukturi ukupnih kredita stanovništvu (34 posto) pripada skupini gotovinskih nenamjenskih kredita koji su krajem srpnja dosegnuli 40,3 milijardi kuna. U odnosu na prethodni mjesec niži su za 135 milijuna kuna (0,3 posto) dok su na godišnjoj razini zabilježili rast od 809 milijuna kuna (2,0 posto). Također, u odnosu na kraj prošle godine, gotovinski nenamjenski krediti viši su za 495 milijuna kuna (1,2 posto). Gotovinski nenamjenski krediti su ujedno i jedina skupina kredita stanovništvu koja bilježi rast na godišnjoj razini. Drugim riječima, godišnjem padu ukupnih kredita sektoru stanovništva pridonijele su sve preostale komponente kredita prema namjeni: potrošački, stambeni, hipotekarni krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima.

"Obzirom na veću osviještenost (i averziju) klijenata prema riziku te na još uvijek prisutne strukturne slabosti na tržištu rada, u narednim mjesecima ne očekujemo znatniji zaokret u ukupnoj kreditnoj potražnji od strane sektora stanovništva", prognoziraju analitičari RBA.