Foto: Shutterstock

IZBORI koji se 7. svibnja održavaju u Velikoj Britaniji osim značajnog političkog i društvenog konteksta u jednoj od moćnijih država na globalnoj karti, predstavljaju i smjernicu za razvoj Europske unije i europskog financijskog sektora. Već sljedeće godine vrlo lako možemo svjedočiti mogućem izlasku Velike Britanije iz EU, što je puno značajnije pitanje od aktualne rasprave i prenaglašenog efekta od mogućeg izlaska Grčke, smatra Steen Jakobsen, glavni ekonomist Saxo Banke.

Dvije "stare" političke stranke u Velikoj Britaniji daleko su ispod povijesnih razina potpore, a sa svakim novim izborima ta se potpora razvodni na nove igrače na sceni, analizira Jakobsen.

Pojašnjava da je stranka liberalnih demokrata već neko vrijeme prisutna, a sada raste Škotska nacionalna stranka (SNP) koja će čini se dobiti 41 mandat, dok će konzervativci izgubiti 19, laburisti dobiti 15, a liberalni demokrati izgubiti 32 mandata.

Svaka od njih ima daleko ispod 326 mjesta koliko je potrebno za većinsku vladu, ali čak su i vjerojatne koalicije ispod većine: konzervativci (283) i LSP (24) mogu imati 305, a laburisti (271) i SNP (47) 318 mandata. Preostaje još 19 mandata, ali su rascjepkani po centru. Veliki preokret nitko ne očekuje, s obzirom na izborni zakon koji ionako većina želi promijeniti, navode iz Saxo Banke.

Konzervativci plaše birače da će Laburisti uništiti ekonomiju

Konzervativci u koaliciji s liberalnim demokratima stabilizirali su Veliku Britaniju, ali deficit tekućeg računa je izvan kontrole što zapravo znači da je poboljšanje samo umjetno, misli glavni ekonomist S. Jakobsen i ističe da naglašavaju rast zaposlenosti, lagano povećanje prosječne plaće i poboljšanje BDP-a.

U skladu s time, konzervativci vode kampanju s porukama građanima da ne dozvole laburistima da unište ekonomiju. Naime, postoje razmišljanja da bi se mogao dogoditi efekt iz 1945. kada su konzervativci na čelu s Churchillom dobili rat, ali su iste godine i izgubili izbore.

Laburisti su svoju retoriku usmjerili kao 70-tih godina i bore se za redistribuciju imovine i bogatstva te poreza na imovinu, kao i sve druge tradicionalne politike koje su dominirale društvom u vrijeme znatnog poslovanja i poreza, izostanka rasta s tržištem rada pod jakim okriljem sindikata. To je strategija koja sugerira nultu stopu rasta – ponovno se ide na redistribuciju, umjesto na pronalazak načina za rast.

Laburisti igraju na kartu ekstremne nejednakosti građana

Ipak, laburisti vide i pokušavaju utjecati na nevjerojatne ekstreme u nejednakosti građana, koja je nastala radi agresivne monetarne politike s niskim kamatama i podrškom 20 posto poslovnih subjekata na tržištu, odnosno velikih i javnih tvrtki te banaka. A za to vrijeme stanje je gore nego ikada za 80 posto tvrtki na tržištu, odnosno mali i srednji sektor te građane sa srednjim ili niskim primanjima. Izbore će stoga 7. svibnja odlučivati upravo nejednakost i koliko će mandata dobiti UKIP.

"Pokazatelji gospodarstva Velike Britanije možda se, površinski gledano, čine u redu, ali ne može se izbjeći nejednakost s obzirom da 80 posto poslovnog sektora predstavlja najtežeg gubitnika od početka financijske krize. Radi se o glavnom problemu za konzervativce jer to je upravo srednji sloj društva s najangažiranijim biračima. Vjerujem da se osjećaju zapostavljeno i nezadovoljno zbog nedostatka promjena i nade. I tu dolazi UKIP kao zanimljiva alternativa, glas protesta za brojne birače", ističe Jakobsen.

Izbori početna točka za referendum o izlasku Velike Britanije iz EU

Iskustva u Španjolskoj i Francuskoj su pokazala da u anketama slabo prolaze stranke koje se čine ekstremne, ali građani su puno hrabriji u izražavanju mišljenja iza zavjesice na biračkom mjestu. Tablica Electoral calculus nagoviješta da bi s osvojenih 20 posto nacionalnih glasova UKIP mogao dobiti osam mjesta, a 24 posto bi značilo 46 mandata (ankete u protekle dvije godine su pokazivale najviši postotak podrške od 23 posto).

I činjenica koja se nikako ne smije zaboraviti – izbori će vjerojatno biti samo početna točka za referendum o izlasku Velike Britanije iz Europske unije što je značajno bitnije pitanje nego što je mogući izlazak Grčke.

"Velika Britanija u EU predstavlja predvodnicu liberalnih članica, posebno za Dansku, Švedsku i Nizozemsku. Sve te države računaju da će Velika Britanija skočiti u obranu poreznih obveznika kada se 'zaigraju' Bruxelles ili države takozvanog Club Meda. Izlazak Velike Britanije za EU će značiti gubitak jednog od kormilara, ali će se i financijska industrija u Europi morati znatno presložiti" smatra S. Jakobsen.

Izbori u Velikoj Britaniji bit će preslika mnogih izbora u Europi nakon početka krize, s naglaskom na nejednakost i želju za političkim protestom te će SNP i UKIP dobiti znatno veći broj glasova nezadovoljnih birača nego što to sugeriraju posljednje ankete, predviđa Jakobsen.

To će vjerojatno zatim dovesti do koalicije konzervativaca i liberalnih demokrata s podrškom UKIP-a, pa stoga i referenduma o EU u 2016. godine. EU će se jednostavno morati boriti za goli život, suočena s mogućim izlaskom Velike Britanije, Grčke i zaustavljanje otkupa državnih obveznica u QE programu, zaključuje glavni ekonomist danske investicijske banke.