Foto: Hina

MINISTAR financija Boris Lalovac danas će u Bruxellesu predstaviti mjere za smanjenje prekomjernog deficita u sklopu procedure Europske komisije za sve zemlje s proračunskim minusom većim od 3 posto BDP-a.

Državni zavod za statistiku jučer je objavio da je deficit konsolidirane opće države u 2014. godini iznosio čak 18,8 milijardi kuna dok se javni dug popeo na 280 milijardi kuna.

Ti podaci znatno odstupaju od podataka koje su do sada prezentirali članovi Vlade, a koji nisu bili usklađeni sa službenom metodologijom Europske komisije.

Izborna je godina pa nema prave štednje

Prema najavama s jučerašnje izvanredne konferencije za novinare, Vlada novim mjerama planira uštedjeti oko 1,12 milijardi kuna, što bi se trebalo postići ograničenjima u troškovima nabave te uštedama izvanproračunskih subjekata poput javnih tvrtki i fondova.

> Vlada popustila pred Komisijom: Rezat će se broj agencija, ali uhljebi ostaju na sigurnome

Što se tiče prihoda proračuna, Vlada računa na priljev novca od povećanih trošarina te se planira povlačenje dobiti javnih poduzeća.

Hoće li mjere hrvatske Vlade biti prihvaćene znat će se u svibnju. Europska komisija od svih zemalja traži dugoročne i održive mjere za stabilizaciju javnih financija, koje je teško očekivati u predizbornoj godini.

Podsjetimo, na jučerašnjoj izvanrednoj press konferenciji ministra financija Borisa Lalovca i potpredsjednika Vlade Branka Grčića, najavljene su mjere koje bi trebale zadovoljiti zahtjeve Europske komisije.

U rashodima najavljene uštede od 1,12 milijardi kuna

Što se tiče rashodove strane proračuna, Grčić je najavio ukupne uštede od 1,12 milijardi kuna odnosno 0,34 posto BDP-a. Vlada će ići s limitima u okviru proračuna (materijalni troškovi, subvencije i ostale nabave) vrijednim oko 463 milijuna kuna te dodatnim uštedama izvanproračunskih korisnika, pri čemu Grčić spominje Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša i HZZO s ukupnim iznosim od 407 milijuna kuna.

Posebnim mjerama idemo i na smanjenje deficita javnih poduzeća u ovoj godini - HŽ Infrastrukture za 200 milijuna kuna te HAC-a 50 milijuna kuna, kazao je Grčić.

Usporedo se za ta, ali i još tri javna poduzeća (Autocesta Rijeka-Zagreb, Hrvatske ceste i HAC-ONC) radi i na prijedlogu mjera za restrukturiranje 2016.-2018. Naime, od ukupno oko 66 milijardi kuna duga 53 javna poduzeća, tih pet tvrtki duguje ukupno 45 milijardi kuna, a preostalih 48 javnih poduzeća ukupno duguje 20-ak milijardi kuna, objašnjava Grčić.

U prihodima najavljeno dodatnih 970 milijuna kuna

Na prihodnoj strani, Vladin prijedlog EK-u računa na 970 milijuna kuna ili 0,294 posto BDP-a. Od toga bi povećanje trošarina na duhan i gorivo trebalo donijeti dodatnih 370 milijuna kuna u ovoj godini, odnosno 600 milijuna kuna u 2016. godini.

Predviđeno je i povlačenje dodatnih 600 milijuna kuna dobiti ostvarenih u strateškim i društvima od posebnog interesa, čime bi ukupni prihod od dobiti javnih poduzeća ove godine iznosio 1,6 milijardi kuna, rekao je Grčić.

Najavio je i da će se ići na daljnje smanjenje parafiskalnih nameta za još 330 milijuna kuna, što nije uključeno u konačnu kalkulaciju od 2,09 milijardi kuna.

Spaja se preko 10 agencija

Grčić je najavio i kako će se najmanje 10 agencija spojiti s drugim agencijama, a potvrdio je i kako će u novim, objedinjenim agencijama doći i do otkaza. Ipak, Grčić se ogradio od određivanja točnog roka kada će dio osoblja dobiti otkaze.

"To može biti za dan, za godinu dana, ili nekada u budućnosti", odgovorio je Grčić novinarima na pitanje o tome kada će se srezati broj zaposlenih u agencijama.

Ministar financija Boris Lalovac upozorio je kako će sve agencije morati poštivati nove propise, prema kojima neće moći izdvajati više od 11 eura po četvornome metru za najam prostora te koji će ih prisiliti na uštede na području službenih putovanja i prilikom kupovine službenih vozila.