Lijepa priča nedjeljom: Genos - od osječkog startupa do jedne od vodećih znanstvenih institucija

Lijepa priča nedjeljom: Genos - od osječkog startupa do jedne od vodećih znanstvenih institucija

Foto: Genos

PRIVATNA tvrtka Genos jedna je od vodećih znanstvenih institucija u Hrvatskoj.

Zapošljavaju vrhunske stručnjake, a ugledni znanstveni časopis "The Scientist" 2013. godine proglasio je Genos "Najboljim mjestom za rad" u svijetu, u konkurenciji 240 biomedicinskih i biotehnoloških kompanija.

Genos je 2007. godine osnovao prof.dr.sc. Gordan Lauc ugledni hrvatski znanstvenik i poduzetnik. Krenuli su kao akademski start-up u okviru biotehnološkog inkubatora Tera Tehnopolis u Osijeku, a kasnije svoj laboratorij sele u Zagreb. Poslovanje tvrtke je u počecima orijentirao na područje forenzike.

Genos je svoje poslovanje prije nešto više od godinu dan formalno odvojio na genetiku i glikobiologiju, a danas posluje kao grupa koja isprepliće poslovnu i znanstveno-istraživačku djelatnost.

2015. godine DNA laboratorij se izdvaja iz Genosa kao zasebna poslovna jedinica, a većinski vlasnik postaje ugledna kompanija Medilab koji uspješno razvija tvrtku u smjeru humane i animalne genetike. U Genos DNA laboratoriju kontinuirano se radi na novim testovima koji korisnicima nude mogućnost personaliziranog pristupa zdravlju kroz dijagnostiku genskog rizika koji određuje kako razvoj bolesti tako i metode njihova liječenja.

Najuspješnija znanstvena institucija u dobivanju istraživačkih projekata EU

Istraživački dio Genosa, pod vodstvom prof. Lauca, orijentiran je na još nedovoljno poznato područje glikobiologije, koje je u fazi razvoja i na globalnoj razini. Njihov istraživački tim tako trenutno radi na šest velikih FP7 projekata (Instrument Europske unije za financiranje znanstvenih istraživanja i razvoja) te na jednom Horizon 2020 projektu, a svi ti projekti su međunarodnog karaktera i u njima se kroz međunarodne timove ostvaruju značajna znanstvena otkrića.

Iza 2010. godine Genos počinje vrlo uspješno aplicirati na istraživačke projekte Europske komisije, te do 2013. godine postaje najuspješnija znanstvena institucija u Hrvatskoj u dobivanju Europskih istraživačkih projekata. Taj uspjeh je prepoznat i na razini EU, te je na prezentaciji Horizon 2020, novog okvirnog programa Europske komisije za istraživanje i inovacije, Genos predstavljen kao uspješan primjer sudjelovanja u europskim projektima.

Genos je sudjelovao u sedam velikih međunarodnih istraživačkih konzorcija koji su rezultirali značajnim znanstvenim otkrićima. Europska komisija je posebno poticala sudjelovanje istraživača iz gospodarstva u projektima, budući da je jedan od temeljnih prioriteta EU da se rezultati znanstvenih istraživanja primijene u gospodarstvu. U slučaju Genosa to znači da znanstvena otkrića trebaju rezultirati dijagnostičkim metodama koje mogu pridonijeti razvoju personalizirane medicine, tj. najučinkovitijem liječenju svakog pojedinog pacijenta.

Put od znanstvenog otkriće, do njegove primjene je vrlo dug, budući da je potrebno provesti velik broj dodatnih istraživanja koja će potvrditi da se radi o analizama koje će doista pomoći ljudima. Na tom putu Genos je najdalje odmakao u razvoju biomarkera za jednu podskupinu dijabetesa, gdje su upravo završili veliku kliničku studiju, te očekuju njegovu skoru primjenu u rutinskoj dijagnostici.

Većina zaposlenih su doktori znanosti ili pred doktoratom

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako mnogi znanstvenici iz Hrvatske bolju budućnost traže u inozemstvu, Genos svojim zaposlenicima osigurava vrhunske uvjete rada. Ugledni znanstveni časopis "The Scientist" proglasio je Genos "Najboljim mjestom za rad" u svijetu, u konkurenciji 240 biomedicinskih i biotehnoloških kompanija.

"Genos danas zapošljava 26 ljudi, od kojih je velika većina mladih doktoranada ili posljedoktoranada koji su uključeni u brojne međunarodne znanstvene i istraživačke projekte čime ostvaruju veliko iskustvo i znanje. Skoro 90 posto naših zaposlenika su doktori znanosti ili oni pred doktoratom. Kao što stalno ističemo u Genosu je inovativnost i kreativnost svakodnevni posao.

U Genosu vlada internacionalna atmosfera i jezik komunikacije je engleski s obzirom na to da na zajedničkim projektima u Genosu rade kako ponajbolji mladi hrvatski znanstvenici, tako i njihovi kolege iz cijelog svijeta. U posljednjih godinu dana tako su dio našeg tima bili ili su to još uvijek kolege iz Kine, Rusije, Australije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, te Srbije, a gotovo uvijek je nekoliko Genosovih istraživača na privremenim boravcima u laboratorijima diljem svijeta", kaže prof. Lauc.

Genos danas svoje usluge prodaje vodećim akademskim institucijama poput Yalea i Harvarda, a pripremaju globalno lansiranje GlycanAge testa, koji je do sada najbolji poznati biomarker za procjenu stvarne biološke dobi.

"Ono što je trenutno core business Genosovog laboratorija za glikobiologiju su proteini, a potpuno razumijevanje strukture i funkcije proteina nije moguće bez uvida u njihovu glikozilaciju. U gliko-Genosu, kako neslužbeno zovemo taj dio Genos grupe, provode se analize glikozilacije pojedinačnih i ukupnih proteina plazme na najsuvremenije analitičkoj opremi, a provode ih analitičari s velikim znanjem i renomeom o čemu svjedoči i niz znanstvenih publikacija objavljenih u renomiranim svjetskim znanstvenim časopisima.

Rade za Yale, Harvard Kings College...

Genos je danas vodeća svjetska tvrtka za visokoprotočnu analizu glikana, te svoje usluge prodajemo istraživačima na svim kontinentima osim Afrike. Naši kupci su vodeće svjetske akademske institucije poput sveučilišta Yale i Harvard u SAD-u, elitne bolnice Cedars Sinai u Los Angelesu, Kings College London, Sveučilišta u Edinburghu i brojnih drugih.

Laboratorij za glikobiologiju uspješno se bavi uslužnim analizama, ali i dalje prvenstveno usmjeren na znanstveno-istraživačke projekte koji pokušavaju odgonetnuti mehanizme genetičke i epigenetičke regulacije glikozilacije, te identificirati glikanima koji imaju potencijal za biomarkere. Strategija tvrtke je da rezultat istraživanja nastalih u Hrvatskoj zaštitimo patentima, te tako svoje znanje plasiramo na svjetsko tržište. Primjerice na jesen putem tvrtke kćeri pripremamo globalno lansiranje našeg GlycanAge testa, koji je do sada najbolji poznati biomarker za procjenu stvarne biološke dobi.

U prvo vrijeme test će biti dostupan samo u tzv. 'premium' segmentu tržišta, tj. putem elitnih poliklinika. No kako planiramo pokriti Europsku uniju, Ameriku, Rusiju, Tursku i Kinu, taj premium segment zapravo je brojniji od ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj. Jedini izuzetak će biti Hrvatska, gdje ćemo i dalje raditi na razvoju proizvoda, te će taj test kroz istraživačke projekte koje ćemo provoditi u suradnji s akademskim institucijama u Hrvatskoj biti dostupan i širem krugu zainteresiranih", kaže prof. Lauc.

Lauc kaže da u Hrvatskoj postoji potencijal razvoja biotehnoloških kompanija poput njegove, jer one mogu naći svoje mjesto na svjetskom tržištu, ali upozorava da kao društvo i kao pojedinci jako malo radimo na tome da se stvari pokrenu u smjeru stvaranja društva znanja.

"Naši političari stalno govore o društvu znanja, no i kao društvo i kao pojedinci jako malo radimo na tome da se stvari pokrenu u ovom smjeru. Temeljni problem je nedostatak kulture rada (na svim razinama), koji se kod nas nažalost ne cijeni dovoljno. Genos je primjer da je moguće u Hrvatskoj osnovati biotehnološku kompaniju i biti globalno uspješan. Naš uspjeh rezultat je toga da u firmi imamo jako puno jako pametnih mladih ljudi, no osim što su jako pametni, oni su i jako vrijedni te vrlo teško i naporno rade, jer sama pamet nažalost nije dovoljna. Za uspjeh je potrebno i jako, jako puno rada. Naš primjer je još uvijek iznimka, no danas je sve više mladih i propulzivnih tvrtki koje svoje mjesto nalaze u novim poslovnim nišama STEM područja i koji se pozicioniraju kao kreativni inovativni igrači u međunarodnim vodama. Biotehnološke kompanije imaju velik globalni potencijal te ne postoje prepreke da inovativni i tržišno zanimljivi proizvodi nađu svoje mjesto na globalnom tržištu. Danas se može poslovati u Hrvatskoj, a biti dio svijeta", kaže prof. Lauc.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara