DVADESETAK kilometara istočno od ukrajinskog garnizonskog grada Limana već mjesecima se vodi očajnička borba. Nekoć zelena borova šuma Serebrjanski pretvorena je u spaljene panjeve, koji podsjećaju na slike sa Somme u Prvom svjetskom ratu, uništene zbog ruskih napada čiji je cilj bio eliminirati ukrajinske rupe.

U strahu da bi se linija fronte mogla raspasti, ukrajinski zapovjednici prošlog su ljeta rasporedili pješačku brigadu Azov u ovaj sektor. Njihov zadatak bio je, i još uvijek je, odbiti ono što je Maslo, 29-godišnji stožerni narednik iz prve bojne, opisao kao "konstantne napade, svaki dan, ponekad i 24 sata dnevno". Povremeno brigada izvodi opasne protunapade, piše The Guardian.

Slaba vidljivost, otprilike 30 metara gdje je drveće deblje, te nesrazmjer u resursima otežavaju borbu. Maslo govori o "manje-više stabilnoj" topničkoj raspodjeli pet prema jedan u korist Rusa, iako vjeruje da je omjer bliži 10 prema jedan na najintenzivnijim sektorima fronte, poput zimske bitke kod Avdijivke, koju je Rusija osvojila u veljači.

Rusi dnevno bacaju 150 kliznih bombi

Napadi ruskih bespilotnih letjelica također se su sve češći, dodao je Maslo, što ukazuje na uspješan pomak Moskve prema ratnoj ekonomiji. Međutim, možda najozbiljniji problem s kojim se branitelji suočavaju su ruske klizne bombe, koje avioni Su-34 i Su-35 izbacuju s udaljenosti od čak 70 km. Ovo su umjereno precizna oružja koja mogu izazvati pustoš ako pogode cilj.

Makas, stožerni narednik u drugoj bojni, kaže da dnevno na ovaj sektor fronte pada 100 do 150 kliznih bombi. Njegova izjava sugerira da je službena procjena ukrajinske vojske kako je 3500 ovakvih bombi palo na prve crte u prvih 77 dana ove godine možda čak i preskromna. Ovo oružje može nositi od 500 do 1500 kg eksploziva te stvoriti krater širok 30 metara i dubok do 10 metara.

Razumljivo je da vojnici na prvoj crti strahuju od većih bombi. Presretanje takvog oružja ili zrakoplova koji ga lansiraju zadaća je protuzračne obrane, u čemu je Ukrajina deficitarna, ili možda borbenih zrakoplova F-16 naoružanih dalekometnim projektilima, iako je malo vjerojatno da će zapadni zrakoplovi i njihovi piloti biti spremni bitno prije kraja ove godine. A ne zna se ni koliko će ih biti isporučeno.

Ukrajina je u veljači premjestila jedan od svojih sustava protuzračne obrane Patriot na frontu, navodno onesposobivši 10 zrakoplova Su-34 i dva Su-35, ali početkom ožujka jedan je sustav oštećen ruskim projektilom, iako je Pentagon rekao da je popravljen otprilike tjedan dana kasnije.

Takve neravnoteže u naoružanju, uzrokovane dugom pauzom u američkoj vojnoj pomoći, koja je završila tek ovaj tjedan, i sporim razvojem europske proizvodnje oružja, počele su utjecati na ukrajinski moral. Viši dužnosnici privatno priznaju da mobilizacija više ljudi za borbu postaje izazovna, pri čemu neki bježe iz zemlje ili razmišljaju o tome, dok se drugi usredotočuju na pronalaženje postrojbi u kojima ih zapovjednici neće izlagati nepotrebnim rizicima.

Gomilanje ruskih snaga. Formira se mostobran

Procjenjuje se da je Rusija donedavno imala 400.000 vojnika koji su se borili u Ukrajini, a u posljednje vrijeme ova brojka se penje na 500.000. Ovo stvara potrebu za više branitelja, kao i nadoknadu zbog žrtava (službeno Ukrajina ima 1300 poginulih vojnika mjesečno te triput više ranjenih). Rašireno je očekivanje da će Moskva uskoro pokušati pokrenuti intenzivniju ofenzivu, iako postoje znakovi da je pritisak već počeo.

Prije dva tjedna vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga, general-pukovnik Oleksandr Sirski, rekao je da se situacija na istočnoj fronti znatno pogoršala te da razdoblje suhog i toplijeg vremena olakšava ruske napade tenkovima i oklopnim vozilima. Ukrajinska vojno-obavještajna služba procijenila je da se 20.000 do 25.000 ruskih vojnika okupilo zapadno od Bahmuta, u blizini Časiv Jara, nastojeći zauzeti uzvisine u središnjem Donbasu.

Što je još značajnije, postoje znakovi da se sjeverozapadno od Avdijivke formira ruski mostobran od pet km.

Hitne potrebe Ukrajine prepoznate su u opširnosti opreme vrijedne milijardu dolara isporučene u srijedu iz SAD-a, što uključuje topničke granate, protuzračne rakete Stinger, protutenkovsko oružje Javelin i oklopna vozila Bradley. Dodatni paket od 500 milijuna funti koji je najavila Velika Britanija također uključuje 400 oklopnih vozila. Poseban je problem, kažu ukrajinski medicinari, osigurati dovoljno zaštićenog transporta da se ranjenici odvezu s bojnog polja.

Stručnjaci vjeruju da će u bliskoj budućnosti biti potrebne dodatne isporuke vojne pomoći kako bi se preokrenula sve lošija situacija Ukrajine, uključujući još najmanje sedam baterija Patriota za zaštitu njezinih gradova i suzbijanje bombardiranja na fronti. "Zasad ovo nije protuofenzivni paket za Ukrajinu i nema stvarnih izgleda za protuofenzivu ove godine. Sljedeća godina bit će teška i moguće je da će Ukrajina morati ustupiti više teritorija prije nego što se fronta stabilizira", kaže Matthew Savill, analitičar londonskog instituta Royal United Services Institute (RUSI).

Azov porazio ruske napadače u šumi Serebrjanski

Međutim, u šumama oko Limana postoji drugačija perspektiva. Azov tvrdi da je porazio ruske napadače. Brigada s preko 5000 vojnika odbacila je ekstremno desničarske poveznice, uporno naglašavane u ruskoj propagandi prije invazije, te postala jedna od elitnih vojnih snaga, sastavljena isključivo od dobrovoljaca. Njeni pripadnici kažu da postoji lista čekanja, što postrojbi omogućuje da bira.

Tavr Bohdan Krotevič (31), načelnik stožera Azova, tvrdi da su visoki moral, kohezija postrojbe i otvorenost da se čuje svačiji glas, što nije uvijek pravilo, bili ključ uspjeha nasuprot tradicionalnom hijerarhijskom modelu sovjetskog zapovijedanja. Kultura "međusobnog poštovanja" ima za cilj osigurati da životi vojnika ne budu uzalud potrošeni, a zapovjednik naglašava demografski profil brigade, s prosječnom dobi do 35 godina, dodajući: "Ako ste mladi i kompetitivni i sa stavom, onda imate što dokazati."

Visok moral i svježe razmišljanje u boljim postrojbama Ukrajine neće biti dovoljni za pobjedu u ratu za nacionalni opstanak, a priroda zapadne podrške u praksi (unatoč optimističnim izjavama političkih vođa) frustrira mnoge ukrajinske vojnike. Tavr se žali da je Zapad dosad isporučivao samo oružje kako bi proizveo "pat-poziciju koja je možda ugodna za Zapad, iako civili i dalje umiru", napominjući da je najmanje osmero civila ubijeno u bombardiranju grada Dnjipra prošlog tjedna.