Foto: FAH

TRANS i rodno varijantne osobe jedna su od najviše marginaliziranih društvenih skupina i među najčešćim žrtvama diskriminacije i zločina iz mržnje, a prepreka za ostvarenje prava na život bez diskriminacije takvih osoba je činjenica da u pravnom sustavu postoji ograničena mogućnost priznanja rodnog identiteta, rečeno je u četvrtak na okruglom stolu povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve transfobičnog nasilja.

"Bitno je graditi društvo koje će sustavno rješavati takve probleme, a jedan od načina da izgradimo takvo društvo je donošenje zakona o rodnom identitetu čijim će se provođenjem osigurati da i trans i rodno varijantne osobe imaju ravnopravan pravni položaj", istaknuo je na okruglom stolu "Unapređenje pravnog položaja trans i rodno nenormativnih osoba u Hrvatskoj" Arian Kajtezović iz Trans AID-a.

Kajtazović: Pravo na samoodređenje roda i spola temeljna je vrijednost

Naglasio je kako je potrebno težiti stvaranju slobodnog, pravednog i solidarnog društva u kojem je i pravo na samoodređenje roda i spola jedna od temeljnih vrijednosti i kako bi se i trans i rodno varijantne osobe osjećale ugodno i bile vidljivije u svakodnevnom životu i kako više ne bi živjeli u konstantnom strahu od diskriminacije, nasilja i ubojstva.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ustvrdila je da je pred Hrvatskom dugačak put prema postizanju standarda koje su ostvarile neke od dobro uređenih demokratskih država po pitanju ljudskih prava.

Za potpunu afirmaciju LGBT osoba potrebno je, ističe, sazrijevanje novih generacija koje će biti odgajane u duhu tolerancije prema različitosti.

Govor mržnje i diskriminacija

"To danas nije slučaj, u hrvatskom društvu nisu rijetki govori mržnje te zločini motivirani diskriminacijom prema spolnim i rodnim manjinama. Bilježimo otpore prema uvođenju novih nastavnih predmeta - zdravstvenog, spolnog i građanskog odgoja, a svjedoci smo i da se rodna ravnopravnost proglašava rodnom ideologijom, ma što to značilo, kazala je Ljubičić.

Predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin ustvrdio je da je, unatoč tome što postoji niz stvari koje treba napraviti na području zakonodavstva, u Hrvatskoj napravljen epohalan korak u odnosu na pravno stanje prije.

Izrazio je zadovoljstvo time što je ministar zdravlja u rujnu ove godine donio pravilnik o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili život u drugom rodnom identitetu. Pravilnik bi trebao pravno regulirati postupak prikupljanja medicinske dokumentacije i olakšati upis promjene spola u matične knjige, a prikupljanje medicinske dokumentacije temelji se na načelu humanosti, zaštite prava pacijenta i zabrane diskriminacije.

"Iako pravilnik i zakonodavni okvir u izmjenama i dopunama o državnim maticama nije na razini nekih zemalja, vjerujem da smo ovime napravili epohalan korak u odnosu na pravno stanje prije", kazao je.

Ocijenio je da je kazneni zakon na dobar način riješio pitanje sankcioniranja postupanja iz mržnje na način da nije propisao jedno posebno kazneno djelo koje bi obuhvatilo sva ponašanja vezana uz mržnju već je zločin iz mržnje definirao kao opći pojam, a u posebnim kaznenim djelima mržnju definirao kao kavalifikatornu okolnost.

No, Grbin je napomenuo da je potrebno ukloniti još niz administrativnih prepreka te upozorio da državni službenici ne smiju pored prepreka koje postoje u zakonodavnom okviru stvarati dodatne prepreke ljudima koji imaju probleme u svakodnevnom životu.