Lovrinčević: Rejting će nam vjerojatno pasti u kategoriju "smeće", Babić: Ne vjerujem u to

Piše: R.I.
četvrtak, 2.2.2012. 08:47
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Lovrinčević: Rejting će nam vjerojatno pasti u kategoriju "smeće", Babić: Ne vjerujem u to

Screenshot: HTV

GOSTUJUĆI u HTV-ovoj emisiji Otvoreno, čija je tema bila nezaposlenost, ekonomist Željko Lovrinčević kazao je kako smatra da će nam kreditni rejting past sa BBB- u kategoriju "smeće". "Sve ovo što je rađeno u segmentu poreza nema velikog utjecaja na kreditni rejting, odnosno na procjenu kreditnog rejtinga. Nije MMF briga za PDV. Prihodovna strana proračuna nije toliko relevantna za procjenu kreditnog rejtinga, rashodna strana je najbitnija", komentirao je Lovrinčević.

"Najave idu u tom smjeru da jačaju uvjerenje da će kreditni rejting Hrvatske pasti, to znači da ćemo pasti sa BBB- u kategoriju "smeće", dodaje Lovrinčević i pojašnjava kako to znači rast kamatne stope, između ostalog.

Makroekonomist Ane Babić ne slaže se s njim, te je kazao kako ćemo tek vidjeti što će biti s našim kreditnim rejtingom, ali da nam pomaže to što smo rekli da Europi i smjernice fiskalne politike. "Te smjernice daju nam određeni sigurnost da će likvidnost fiskalnog sustava bit u redu. Mi smo BBB- već dvadeset godina, ispod toga nećemo pasti. Jesmo li za junk status? Pa pogledajte pokazatelje Grčke, Mađarske, sve je to nekako relativno. Ja vjerujem da će nama kreditni rejting ostati BBB-, i to čak s neutralnim a možda i pozitivnim predznakom", kazao je Babić.


 

Komentari (18)
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.

  • mrx_69   Objavljeno prije 3 mjeseci

    "Sve ovo što je rađeno u segmentu poreza nema velikog utjecaja na kreditni rejting, odnosno na procjenu kreditnog rejtinga. Nije MMF briga za PDV. Prihodovna strana proračuna nije toliko relevantna za procjenu kreditnog rejtinga, rashodna strana je najbitnija"

    Da SIGURNO neće gledat koliki su prihodi jer to NEMA veze s tim koliko ste ih u stanju otplaćivati. I on se zove ekonomski stručnjak.




  • ljiljanavu1   Objavljeno prije 3 mjeseci

    Pa, nije isto hoće li kamata na kredit biti 7% ili 12%, 15% ili čak 25%........po principu " uzmi ili ostavi ".........pogotovu kad znaš da kredit moraš uzeti.




  • borges   Objavljeno prije 3 mjeseci

     

    Koji sad to crni kreditni rejting?

    Nije li nas gđa Pusić uvjeravala da će nam kreditni rejting pasti ako glasamo protiv EU.

    Evo, nacija je glasala ZA.

    Nismo li sad sigurni od ikakvih kreditno rejtinških padavina?




  • zarada12   Objavljeno prije 3 mjeseci


    Želio bi zaraditi novac, ali ne želiš ići na razgovore? Želio bi slobodu ali ti je potreban stabilan prihod? Želiš ostati doma da ti ne izostane zarada? Učiš ili si trudnica, ili ti je samo potreban novac?Onda ti je ovaj posao odgovarajući. Bez ulaganja novca, sa dnevno 3-4 sata rada možeš zaraditi 50-200$ tjedno. Ako imaš više vremena, onda i više.  Što ti je potrebno: računalo, internet, minimalno znanje rada na računalu, ostalo već zavisi od toga koliko si ozbiljan. Nije prevara, uvjeri se. Ako ste zainteresirani pošaljite mi mail: zaradimopolako @ live.com




  • ljiljanavu1   Objavljeno prije 3 mjeseci

    Lovrinčeviću, to je zato što si ti Jacu " jako dobro " savjetovao..........ovo što sada imamo, to je posljedica vaše pameti. Kako ti nije neugodno sada kritizirati bilo čiji rad? Da, izgubiti ćemo rejting, i " hvala " vam na tome. Danke HDZ.




  • Disident2   Objavljeno prije 3 mjeseci

    Što ti imaš protiv autista?




  • Disident2   Objavljeno prije 3 mjeseci

    Objasnit ću. Kapitalizam funkcionira po principima stočnog sajma. Nije se daleko odmaknuo od toga. On trguje proizvodima ali i uslugama. Kako procjeniti koliko što vrijedi? Uglavnom odokativno. Paušalno. Kao i na sajmu.

    Problem je kada se ulazi u neki posao. Na primjer sa nekim stočarom koji želi sagraditi farmu. Kako ćeš mu vjerovati i dati mu novac? Prema ugledu u selu. Ugled je sve. TO je smisao svih tih reklama, ratinga.

     

    Dakle, kada netko ima visoki kreditni rating, to znači da je on dobar za posuđivanje jer je velika vjerojatnost da će vratiti. Pa mu rado posudiš novce sa malim kamatama.

    Kada imaš u selu pijanduru, koji sigurno s lovom neće ništa napraviti, e onda mu nerado posuđuješ, pri tome ga moraš obavezati da ćeš mu uzeti kuću ako ne vrati. To je smisao rejtinga. 

     

    Kapitalizam funkcionira po principu seljaka u Gruntovčanima. Tko je ugledan, tome se vjeruje, tko nije njemu se ne vjeruje već ga se iskorištava.

     

    Ja ne zagovaram kapitalizam. Ali za kreditni rejting Hrvatske sami smo si krivi. Ne može se živjeti od poslovnih škola, menadžeraja, turizma i marketinga. Ne može se živjeti od web stranica, Emporium programiranja, izrada hidden objects igrica i iPhone gadgeta. Živi se od tvornica. Skupih tvornica. Jer jefitne naprave klinci u garaži. I budu konkurencija.

    Živi se od onoga što možeš napraviti a da netko drugi mora puno uložiti da te stigne. Jer u suprotnom, sutra imaš još desetoricu koja se bave istim stvarima. Jeste li se zapitali zašto "privatni poduzetnici" koji otvaraju kladionice, studije za reklame i kompjuterske igrice nisu nikad otvorili (u nova vremena) automobilsku industriju? Ili tvornicu mikroprocesora?

    Dalje, ne može se ništa ne proizvoditi a živjeti kao bogataš, vozeći se svakim danom autom na posao. Ne mogu se imati najsuvremenije autoceste u zemlji na nivou Ugande, što jesmo. Ne mogu se turistima prodavati uveženi proizvodi pod hrvatskim brandom.

     

    Ne može se živjeti od profesure na ALU pa onda uz to raditi reklamice za BBDO, Grey i Burnett, a financirati se iz HAVC-a koji je unaprijed rezerviran za uvijek ISTA IMENA, studije profesora sa ALU.

    Ne može se živjeti od nogometa kojega sufinancira grad.

    Ne može se biti "vrhunski" programer u Emporionu i raditi za MORH. Ne može časopis MREŽ@ na naslovnici staviti naslov "Kako prodati javnom sektoru", tj. nuditi recepte kako "prosperitetna" IT "industrija" prodati proizvode DRŽAVI i preživljavati na državnim jaslama.

     

     

    Ukratko, treba nam REALNA proizvodnja. Ne usluge, ne programiranje, ne turizam, ne džidže od reklama sa Janom i dolomitskim stijenama.




Vezano
Vijesti  |  Tagovi

Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije