Foto: Hina

SLOVAČKA će poštovati odluku najvišeg suda EU-a, koji je odbacio tužbu Slovačke i Mađarske protiv europske migrantske politike, iako se negativno stajalište o migrantskim kvotama neće promijeniti, dok je Mađarska za presudu kazala da je strašna i neodgovorna, prenose agencije.

"Naše stajalište o kvotama se ne mijenja", rekao je slovački premijer Fico.

"Nastavit ćemo raditi na solidarnosti na druge načine, umjesto da nam se nameću migranti iz ostalih zemalja koji ovdje ionako ne žele biti", dodao je Fico.

"Mađarska vlada današnju presudu smatra strašnom i neodgovornom. Ova odluka ugrožava sigurnost i budućnost cijele Europe", kazao je na konferenciji za novinare mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.

Šef mađarske diplomacije tvrdi da je odluka politički donesena, a ne na temelju pravnih ili profesionalnih kriterija.

"Politika je silovala europski zakon i vrijednosti", kazao je Szijjarto.

Odbijene tužbe koje su podnijele Slovačka i Mađarska

Sud EU-a odbacio je tužbu Mađarske i Slovačke koju su te dvije zemlje podnijele zbog odluke Vijeća EU-a o privremenom mehanizmu obveznog premještanja tražitelja azila.

"Svojom, danas donesenom, presudom Sud u cijelosti odbija tužbe koje su podnijele Slovačka i Mađarska", priopćeno je iz Suda čije je sjedište u Luxembourgu.

Sud je presudio da je Vijeće imalo pravo donijeti odluku o obveznim kvotama za raspodjelu migranata iz Grčke i Italije.

Kao odgovor na migracijsku krizu koja je pogodila Europu tijekom ljeta 2015., Vijeće Europske unije donijelo je odluku kojom se htjela iskazati solidarnost s Italijom i Grčkom, ulaznim točkama za migrante koje su se suočile s masovnim priljevom migranata.

Ta odluka predviđa premještanje 120.000 osoba, kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, iz tih dviju država članica u druge države članice Unije tijekom razdoblja od dvije godine.
Sud je utvrdio da se odluka Vijeća EU-a, koju su Mađarska i Slovačke pokušale poništiti, temelji na Ugovoru o EU-u, koji kaže da "u slučaju da se jedna ili više država članica nađe u kriznoj situaciji zbog iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja, Vijeće, na prijedlog Komisije, može usvojiti privremene mjere u korist dotične države članice ili dotičnih država članica".
Do kraja prošle godine iz Italije i Grčke je raspoređeno nešto manje od 28.000 osoba, a prema procjenama Komisije još je preostalo rasporediti oko pet tisuća migranata iz Grčke koji imaju pravo na azil i još nekoliko tisuća u Italiji. Osim nevoljkosti u državama članicama da prime migrante, najveći dio tražitelja azila ne želi ići u većinu zemalja nego su njihov cilj uglavnom Njemačka, Švedska i još neke razvijenije zemlje.

Riječ je o migrantima iz Sirije i Eritreje, koji gotovo po automatizmu imaju pravo na azil i međunarodnu zaštitu, dok ostale EU smatra ekonomskim migrantima koji nemaju pravo na azil.