Foto: FAH

PRIHODI državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi od 120,4 milijarde kuna, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a, predviđeno je u Smjernicama za izradu državnog proračuna za ovu godinu, usvojenima u četvrtak na sjednici Vlade.

Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi ukupno 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a, istaknuo je na sjednici ministar financija Zdravko Marić.

Rast od 2 posto

Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto. "Za ovu godinu očekujemo blago ubrzanje gospodarskog rasta na 2 posto, prije svega uslijed doprinosa domaće potražnje", rekao je Marić, dodavši da se doprinos rastu očekuje i od neto izvoza, odnosno bržeg rasta izvoza od uvoza.

Istaknuo je su ove projekcije vrlo blizu projekcijama Europske komisije. Komisija je nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s prethodnih 1,4 na 2,1 posto.

"Projekcije su realne. Do sada je bila praksa da se prenapuhuju makroekonomske projekcije, a temeljem toga prihodna strana proračuna. To se nije pokazalo kao dobra strategija", ustvrdio je.

U ovoj se godini očekuje blaga inflacija od 0,1 posto, nakon dvije godine deflacije. Uz gospodarski rast, Marić ističe da će se pratiti i stopa nezaposlenosti i rast zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u 2016. godine planira se spustiti ispod 16 posto, a do kraja projiciranog razdoblja ispod 14 posto, naveo je.

Temeljem tih makroekonomskih projekcija za 2016. ukupni prihodi državnog proračuna planirani su od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015.

Povećanje prihoda u najvećem se dijelu odnosi na povećanje poreznih prihoda, za 1,4 posto, i to najviše od PDV-a, za 2,1 posto, na otprilike 44 milijarde kuna, a vezano uz očekivano povećanje potrošnje, kazao je Marić.

Nema smanjenja plaća i mirovina

Očekuje se i rast prihoda od trošarina, poreza na dohodak i dobit od 6 posto, ali i pad prihoda od doprinosa, no Marić je pojasnio kako se radi o učinku prošlogodišnjeg prijenosa prihoda od doprinosa za osiguranike s beneficiranim radnim stažom iz drugog mirovinskog stupa.

Najznačajnije se povećanje, za čak 78,5 posto, očekuje od sredstava iz EU fondova, dok se kod ostalih prihoda planira smanjenje za1,8 posto, uglavnom zbog manjih prihoda od koncesija, rekao je Marić.

No, istaknuo je da se, unatoč projiciranom gospodarskom rastu i prihodima, u četiri i pol tjedna ova Vlada fokusirala na rashodnu stranu proračuna, jer je smatra ključnim instrumentom fiskalne konsolidacije.

Rashodi se tako u ovogodišnjem proračunu planiraju u visini od 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na preliminarno izvršenje prošlogodišnjeg proračuna, ali, kazao je Marić, "bitno je reći da su rashodi koji se financiraju iz općih prihoda stavljeni na razinu prošlogodišnjeg izvršenja i s tim smo se protekla četiri tjedna zapravo bavili".

Dodao je i da je za iznos planiranog povećanja rashoda bilo potrebno napraviti uštede, racionalizaciju i konsolidaciju u okviru proračuna.

Orešković: Treba uvesti da promjena postane status quo

"Za 2016., bez da smo i krenuli u izradu smjernica, morali smo planirati 2,5 milijardi kuna rashoda više", rekao je Marić, pojašnjavajući kako se radi o rashodima za nacionalni doprinos proračunu EU, koji raste za 500 milijuna kuna, kamate koje rastu za 230 milijuna kuna, nacionalnu komponentu za sufinanciranju EU projekata, koja raste za 450 milijuna kuna, za indeksaciju mirovina i prirodni priljev novih umirovljenika (400 milijuna kuna), poticaj za novorođenčad (100 milijuna kuna), izbjeglički mehanizam za Tursku (22 milijuna kuna), Shengen (90 milijuna kuna) i dr.

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković istaknuo je kako ove smjernice predstavljaju početak, ali da je još puno posla pred ovom Vladom.

"Ovo je proces u kojem je bitno da imamo promjene. Najlakše je da ostane status quo, a treba uvesti da promjena postane status quo. Uvijek kada se uvode promjene vlada strah, a na nama je da kroz dijalog rastumačimo zašto su potrebne neke reforme i gdje to vodi", istaknuo je Orešković.