54.90.159.192 US
 

Marić otkrio kako će izgledati proračun i kome će porasti plaće

Piše: K.K.
srijeda, 30.8.2017. 21:47
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Screenshot: NovaTV

MINISTAR financija, Zdravko Marić, gostovao je danas u Dnevniku Nove TV, gdje je govorio o aktualnim financijskim temama.

Transkript intervjua prenosimo u cijelosti.

O rastu BDP-a i Agrokoru

"Vlada se hvali da je rast BDP-a uvjetovan osobnom potrošnjom, no mi smo taj film već imali prilike gledati, prije zadnje krize, da je osobna potrošnja glavni generator rasta. Nije li to ipak opasnost?

Osobna potrošnja, možemo to tako reći i povijesno je bila glavni generator i pokretač gospodarskog rasta. Treba spomenuti da u proteklim tromjesečjima, a i u ovome je to također vidljivo. Uz osobnu potrošnju, generator su i investicije. Također, izvoz roba i usluga.

To je turizam?

Između ostalog, ne samo turizam. Reći ću da u drugom tromjesečju, prema Zavodu za statistiku i brojkama u BDP-u, imamo rast turizma, odnosno rast izvoza roba i usluga. Međutim, kada samo uzmete rast roba u drugom tromjesečju, imali smo gotovo sedam posto, a rast noćenja u turizmu gotovo 26 posto.

Imamo osobnu potrošnju i turizam. Prije krize smo imali osobnu potrošnju i državne investicije. Nama treba rasti industrijska proizvodnja i izvoz. To je problem.

Dakle, mi imamo situaciju i činjenicu da ove godine industrija nastavlja rasti nešto nižom stopom.

Stagnira.

Imali smo neku situaciju, treći, četvrti mjesec, tu su se pojavili određeni upitnici. Međutim mislim da i svibanj i lipanj su to zapravo demantirali i vratila se na stabilnu putanju gospodarskog rasta.

Efekt Agrokora – koliko procjenjujete da će usporiti rast ove godine?

Mi smo rekli to u smjernicama ekonomske i fiskalne politike, i to su zadnje projekcije Vlade. Apostrofirali smo sve rizike koje vidimo iz perspektive Agrokora. One su utjecale na to da napravimo promjenu u dekompoziciji pojedinih odrednica BDP-a, a BDP ostaje na 3,2 za cijelu godinu.

Vi ste sigurni da efekt Agrokora neće utjecati na gospodarski rast.

Nitko ne može u ništa biti u potpunosti siguran. Mi smo apostrofirali koji su to rizici samog procesa restrukturiranja i svega što se događa proteklih mjeseci, što je ispred nas. Uzevši u obzir, ne samo činjenicu i situaciju s Agrokorom, nego sve ostale trendove kako u okruženju, tako i doma, ostajemo pri našoj projekciji od preko 3,2 i na tragu toga samo bih rekao – i ova brojka koja je danas objavljena i trendovi koje vidimo u 3. tromjesečju daje nam za vjerovati da ćemo u trećem tromjesečju vidjeti i konačno stope rasta od preko 3 posto", poručio je.

O porezu na nekretnine

"Osim reforme koja je donijela osobnu potrošnje, mi ne vidimo nekih reformi. Hoćemo li za vašeg mandata vidjeti tu reformu poreza i uvođenje poreza na nekretnine?

Što se tiče porezne reforme, da ne zaboravimo jednu stvar. Porez na nekretnine je sastavni dio porezne reforme. Kao što smo najavili premijer i ja, o tome ćemo tijekom jesenskog razdoblja i za vrijeme zasjedanja Sabora napraviti dodatne konzultacije, odnosno javnu prezentaciju.

Kome se odgađa ta reforma?

U ovom trenutku ne bih uopće komentirao niti spekulacije niti najave o tome.

Što to znači?

Napravit ćemo javnu prezentaciju. Svu zainteresiranu javnost ćemo pozvati i pred građane i pred medije te prezentirati. Možda na nekoliko primjera. Ja sam nekoliko puta govorio o tome kako objedinjujemo tri nameta u jedan. Spomenut ću problem pravednosti poreznog sustava. To je sastavni dio porezne reforme koju smo također proklamirali.

Danas imate situaciju, odite u centar Zagreba, negdje na obalu ili u neku općinu ili grad na kontinentu. Imate dvije nekretnine, jedna do druge, identične kvadrature. Jedna je izgrađena u centru Zagreba pa možda prije više od 40 godina, na moru možda i nešto manje. A druga je renovirana kompletno prije pet godina. Da li je s poreznog ili bilo kojeg drugog aspekta pravedno i pošteno da plaćaju jednaki namet, zvao se on komunalna naknada ili se zvao porez na nekretnine.

Vi hoćete reći da najveći dio građana koji žive u stanovima koji su stariji, ne bi tim poreznom zapravo bili uopće obuhvaćeni, plaćali bi isto što plaćaju i sada, a zapravo bi najveću štetu ili kaznu podnijeli oni koji žive u novogradnji i luksuznim stanovima?

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Govorimo o cjelovitoj i sveobuhvatnoj reformi pa smo sve porezne oblike obuhvatili. Ali na tragu ovog prvog što ste spomenuli, ciljali smo - između dvije trećine i tri četvrtine stambenog fonda u Hrvatskoj je izgrađen između 1971. i 1987. godine. Upravo za to razdoblje smo predvidjeli koeficijent jedan. Tim ljudima se ništa ne mijenja. Oni koji imaju nekretnine koje su starije od tog razdoblja će plaćati manje - bilo 10, odnosno 20 posto. Dok će oni koji imaju nešto novije nekretnine, s nešto više sadržaja, bi trebali plaćati više.

Ako najveći dio građana ne bi bio pogođen ovim ste politički kapitulirali pred nekim nevladinim udrugama, pred skupinama građana.

Ne bih koristio pojam kapitulacija. Prošli smo Sabor, dva čitanja. Najvećim je dijelom bila rasprava o PDV-u u ugostiteljstvu i nekim drugim elementima. O ovome baš nismo previše raspravljali. To sam vrlo jasno i otvoreno elaborirao. Ponovit ću još jednom, da ne bismo ostali samo na segmentu poreza na nekretnine. U poreznoj reformi, ova Vlada je predložila porezno rasterećenje od preko dvije milijarde kuna. Efekti i na današnjoj brojci - i osobna potrošnja i investicije se danas već vide", odgovorio je Marić.

O proračunu i povećanju plaća

"Proračun za sljedeću godinu – krećete u potpisivanje ugovora sa sindikatima državnih službenika i namještenika. Njima će biti veće plaće. Hoće li u sljedećoj godini biti veće plaće za učitelje, za doktore… Imate li novaca u proračunu?

U smjernicama smo dosta toga apostrofirali…

Hoće li za njih biti novaca i veće plaće?

Mogu reći da hoće. Ove godine smo sa sindikatima državnih službenika postigli sporazum na tri puta povećanje osnovice za dva posto, sa sindikatima javnih nismo iako su nuđeni isti uvjeti. Ali ne samo što se tiče rashoda za zaposlene nego i neke druge rashodne stavke. Okvir proračuna smo sastavili. On je na tragu naše politike, a to je da se nastavi smanjivati proračunski deficit. Idemo prema proračunskom višku i u prvih šest mjeseci ove godine imamo ponovno povijesno najniži proračunski manjak. A kada ga konsolidirate s lokalnom samoupravom, s izvanproračunskim korisnicima po metodologiji ESA-e, mi smo u prvih šest mjeseci ove godine čak u blagom suficitu.

Taj novac višak koji imate, bi li prije dali za veće plaće učiteljima i profesorima ili za smanjivanje javnog duga?

To je pitanje u kojem uvijek treba balansirati. Uvijek ću odgovorno reći da višak prihoda kojeg god ostvarimo, uvijek gledam za smanjivanje deficita i duga i porezno rasterećenje, jer će se on ponovno generirati i vratiti u proračun.

Znači ništa za veće plaće?

Sigurno da moramo voditi računa i o našim zaposlenicima, bilo u državnoj upravi, bilo o našim učiteljima, liječnicima. Na početku godine smo rekli da imamo 720 milijuna na raspolaganju s kojima smo sjeli pred sindikate i predložili model. Državni službenici su prihvatili, javni nisu. Ali bila je naša vrlo jasna, proaktivna namjera da nakon nekoliko godina kad njihove plaće nisu bile korigirane, ova Vlada učini iskorak.

I koliko im Vi nudite dogodine?

Ono što smo ispregovarali s državnim službenicima, s javnima ćemo ponovno sjesti za stol, jer ispred nas su sada dosta aktivni, dinamični razgovori i pregovori o kolektivnom ugovoru. Kolektivni ugovori ističu i imamo dosta tema za razgovor", poručio je ministar.

O smanjenju PDV-a

"U kampanji ste najavljivali u drugoj godini smanjiti jednu stopu PDV-a, a u trećoj za dva postotna poena. Je li i to u planu?

To i dalje stoji. Upravo to činimo, racionalno, efikasno, transparentno korištenje proračunskih sredstava. Sav višak prihoda u smanjivanje deficita i duga i s druge strane porezno rasterećenje.

Kada bi onda moglo biti prvo smanjivanje PDV-a?

Čim okolnosti to dozvole. Naravno, imamo godinu i pol jako dobrih fiskalnih rezultata, kao i gospodarskih. Na tom polju planiramo nastaviti. Kada budemo čvrsti i sigurni da smo ostvarili te planove, možemo krenuti u sljedeću fazu poreznog rasterećenja. Nevezano samo za PDV. PDV je možda najupečatljiviji, ali ne bih samo apostrofirao PDV. Vidite što smo učinili u poreznoj reformi. Porezno rasterećenje od preko dvije milijarde kuna, a vidite i rezultate – osobne potrošnje i investicije, punjenja proračuna. To su pozitivni efekti poreznog rasterećenja.

Ako se ovako nastavi punjenje proračuna, je li realno 2019. da smanjite barem za jedan postotni poen PDV?

Do kraja mandata, svakako ćemo o tome voditi računa.

Jedan posto ili dva?

Rekli smo jedan, a onda prema kraju mandata i potencijalno dva. Ali, znamo svi dobro koliko to košta, tako da ćemo ovisno o svim okolnostima i mogućnostima voditi računa o tome. Međutim, PDV nam je važan, ali važno nam je i izravno oporezivanje", zaključio je Marić.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije