Foto: Hina

TUNIŠKI nacionalni kvartet za dijalog dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir, objavljeno je u petak u Oslu.

Norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir odlučio je nagraditi tuniški nacionalni kvartet zbog njegova presudnog doprinosa gradnji pluralističkog društva u Tunisu nakon Revolucije jasmina 2011. godine, rekla je predsjednica Odbora Karin Kullmann Five.

Kao favoriti posljednjih su se dana spominjali Angela Merkel i papa Franjo.

Tuniški nacionalni kvartet čine tamošnja liga za ljudska prava, odvjetnička komora, udruga poslodavaca i udruga sindikata.

Kvartet je osnovan 2013. kada je tranzicija u demokratsko društvo bila na rubu propasti, a zemlja na rubu građanskog rata, rekla je Kullmann Five.

Norveški odbor nazvao je tuniški kvartet "instrumentom koji je zemlji omogućio da u roku od nekoliko godina ustanovi ustavni sustav vladanja koji jamči temeljna prava svom stanovništvu, neovisno o rodu, političkom uvjerenju ili vjeroispovijesti", što nije bio slučaj u drugim zemljama Arapskog proljeća.

"Nisu sve zemlje iste, ali nadamo se da će proces koji je dao ploda u Tunisu nadahnuti i druge i da će doprinijeti promociji mira i demokracije na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i ostatku svijeta", rekla je Kulmmann Five.

Nobelova nagrada će biti uručena u prosincu u Oslu.

Mediji i analitičari smatrali su uoči proglašenja da su najveći favoriti za ovogodišnju nagradu njemačka kancelarka Angela Merkel, papa Franjo i UN-ovo visoko povjereništvo za izbjeglice (UNHCR).

Osobe i organizacije koje su posljednjih deset godina dobili Nobelovu nagradu su Malala Yousafzai (2014.) za borbu za pravo djece na obrazovanje, Organizacija za zabranu kemijskog oružja (2013.) za napore kojima želi osloboditi planetu od tog oružja za masovno uništenje, EU (2012.) za projekt koji je pridonio pacificiranju kontinenta uništenog s dva svjetska rata,  te Ellen Johnson Sirleaf i Leymah Gbowee iz Liberije i Tawakkol Karman iz Jemena (2011.) za nenasilnu borbu za sigurnost žena i njihovo pravo na sudjelovanje u mirovnom procesu.

 Disident Liu Xiaobo iz Kine dobio je nagradu 2010. za borbu za ljudska prava u Kini, američki predsjednik Barack Obama dobio je Nobela 2009. za iznimne napore prema jačanju međunarodne diplomacije i suradnje među narodima, Finac Martti Ahtisaari 2008. za brojna mirovna posredništva u svijetu, bivši američki potpredsjednik Al Gore  i panel UN-a za klimu za širenje znanja o klimatskim promjenama 2007., Muhamad Junus iz Bangladeša i njegova banka za mikrokredite "jer se trajni mir ne može postići dok jedan veliki dio svjetskog stanovništva ne izađe iz bijede" 2006. te Međunarodna agencija za atomsku energiju i njezin direktor Mohamed ElBaradei 2005. za napore na neširenju nuklearnog oružja.

Tuniški kvartet spasio jedinu uspješnu priču Arapskog proljeća

Početkom 2011. tuniški predsjednik Zine Abidin Ben Ali postao je prvi arapski diktator zbačen masovnim prosvjedima.  Tako je u arapskom svijetu počeo val prodemokratskih pokreta nazvanih Arapskim proljećem.

U listopadu iste godine islamistički pokret Enahda pobijedio je prvim slobodnim izborima u Tunisu. Ali do sredine 2013. demokratska tranizicija bila je pred kolapsom.

Oporba je gnjevno reagirala na nacrt ustava što ga je sastavila Enahda i optužila je i za ubojstvo dvojice ljevičarskih političara, koje su počinili radikalni islamisti, što je dovelo do poziva na ostavku vlade.

Deseci tisuća ljudi izašli su na ulice i optužili Enahdu za savez s radikalnim islamistima i džihadistima.

Do krize u Tunisu došlo je samo nekoliko tjedana pošto je zapovjednik egipatske vojske Abdel Fatah al-Sisi svrgnuo izabranog islamističkog predsjednika Muhameda Mursija nakon velikih učinih prosvjeda. Izgledalo je da bi se u Tunisu moglo dogoditi slično.

U tom trenutku počeo se stvarati Tuniški nacionalni kvartet za dijalog i tražiti kompromis kojim bi se zadržala i civilna vlast i sačuvao put u demokraciju.

Pod vodstvom moćnog saveza radničkih sindikata (GUTW), Kvartet je uključivao i udrugu poslodavaca, ligu za ljudska prava i odvjetničku komoru.

Do listopada 2013. smislili su plan: Enahdina vlada će podnijeti ostavku i zamijenit će je nestranačka tehnokratska vlada, a ustavotvorna skupština će nastaviti rad na trajnom ustavu.
Kvartet je za nekoliko mjeseci ostvario prvi uspjeh - parlament je odobrio tehnokratsku vladu i prihvatio novi ustav.

U listopadu 2014. u zemlji su održani novi parlamentarni izbori na kojima je sekularna Nida Tunis osvojila većinu. Enahda je završila druga i dobila jedno mjesto u vladi nove vladajuće stranke.
Kvartet je imao ključnu ulogu u spašavanju jedine uspješne priče Arapskog proljeća.  Ono što je Tunisu uspjelo, a nije Siriji, Egiptu, Libiji i Jemenu, norveški odbor za dodjelu Nobela odlučio je nagraditi najprestižnijom svjetskom nagradom za mir.