Foto: Borna Čavrag/Index

SIRIJSKI vođa Bashar el Assad po svemu sudeći neće doživjeti sudbinu Muammara al-Gaddafija. Američka pomoć sirijskim pobunjenicima više nije oružana, već isključivo humanitarna i logistička, dok Kina i Rusija i dalje podupiru režim sirijskog diktatora. Predsjednik Barack Obama lani je prekinuo naoružavanje sirijskih pobunjenika kako oružje ne bi dospjelo u ruke džihadista koji vode dio pobunjeničkih operacija. Kao jedna od zemalja koje su prodavale oružje sirijskim pobunjenicima u međunarodnim se krugovima spominje i Hrvatska.

Bivši predsjednik Stjepan Mesić, smatra da je riječ o nepotrebnoj avanturi koja nas može koštati više stotina milijuna eura. U Siriji se, naime, nalaze naftna i plinska polja na čiju je eksploataciju pravo polagala INA. 

Intervju s bivšim predsjednikom započeli smo pitanjem je li Hrvatska vlada imala namjeru prodati oružje sirijskim pobunjenicima?

"To ja ne mogu znati. Svaka zemlja koja prodaje oružje na međunarodnom tržištu, mora biti svjesna mogućih posljedica ukoliko se trgovina vodi u zaraćenoj zoni. Posljedice mogu biti razne, a jedna od njih je i da oružje dospije u pogrešne ruke. Recimo u ruke islamista. Oni to oružje trebaju. Iako je odluka vlade bila nepromišljena, smatram da zbog nje neće biti velikih političkih posljedica, ali bi se mogle osjetiti posljedice na ekonomskom planu. U Siriji se nalaze Inina nalazišta nafte i plina vrijedna više milijardi dolara. Prvi pogrešan korak bio je naše odustajanje od tih polja nakon EU embarga, a drugi pogrešan korak je kompromitacija s naoružavanjem sirijskih pobunjenika. Ukoliko se Assadov režim ipak održi dulje vrijeme, sve to bi nas moglo skupo koštati."

Smatrate li da je Hrvatska trebala zanemariti EU sankcije prema Siriji i nastaviti s eksploatacijom?

"Sankcije EU morali smo poštivati kao i naši mađarski partneri u INI. Međutim, ono što smo mogli napraviti je da koncesije nad tim poljima prodamo ili iznajmimo onima na koje se embargo ne odnosi, a to su Kinezi i Rusi. Njihov interes postoji i uvjeren sam da se to moglo. Ovako, nastupili smo kao slijepi izvršitelji nečije političke volje, a bez političke mudrosti i bez sluha za vlastite ekonomske interese. Neki su možda misli da će Assadov režim nestati preko noći, pa da će zbog lojalnosti biti pohvaljeni. Ali, evo,  vidimo da se situacija u Siriji ipak ne odvija po tom scenariju, i da čak i Sjedinjene Američke Države odustaju od politike naoružavanja sirijskih pobunjenika.

Philip Reeker, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju, nedavno je izjavio da SAD nemaju ništa s prodajom hrvatskog naoružanja sirijskim pobunjenicima. Smatrate li da se Hrvatska treba baviti tako osjetljivim međunarodnim poslovima bez dogovora sa strateškim partnerima u NATO-u?

"Kao što sam rekao, mislim da to nije bila pametna odluka, iz više razloga."

Da ste na mjestu predsjednika Josipovića, da li bi ste odobrili tu odluku vlade?

"Sigurno ne. Ne na ovakav način, od kojeg možemo imati samo štete. Ako je istina da smo za to oružje dobili 6 milijuna eura, onda je to mala cijena prema onoj koju ćemo platiti u izgubljenom plinu i nafti."

Koliko su ta nalazišta doista vrijedna?

"Svojedobno je MOL istraživao na tim nalazištima, ali nije uspio. Nakon toga su tu bušili Amerikanci i u bušenje potrošili više od 150 milijuna dolara, pa odustali. Naši stručnjaci su iz iskopanog materijala zaključili da bi na tim nalazištima moglo biti plina ili nafte. I INA ih je kupila za 50 milijuna dolara. Išli su 300 metara dublje i naišli na najizdašnija nalazišta s najkvalitetnijim plinom. Ukupno ih je 12 s koncesijom na 25 godina, od čega je isteklo 5. Vrijednost nalazišta je velika. Svako od njih mjesečno donosi 20 milijuna eura čiste dobiti, a ima ih 12! Riječ je o stotinama milijuna eura. Nažalost, mi smo to prepustili bliskoistočnoj stihiji, umjesto da smo sklopili ugovor s Kinezima ili Rusima. A kad pogledate malo bolje što se posljednjih godina, nakon tzv. revolucije, događa na Bliskom Istoku, onda vidite da nije došlo do demokratizacije društva. Naprotiv. Promijenjeni su samo nositelji koncesija za nalazišta nafte i plina.

Smatrate li da će se Assadov režim održati?

Teško mi je donositi prognoze jer je situacija prekonfuzna. Istina je da je došlo do zastoja pobunjeničke ofenzive, i da Assadove trupe vraćaju teritorij. No, ono što želim reći je da do tog rata nije trebalo doći. Sirija je bila jedna od tolerantnijih država na Bliskom Istoku. Kršćani su bili zaštićeni i stajali su na Assadovoj strani, šiiti i suniti nisu vodili politiku mržnje nego tolerancije. Najliberalniji među njima, Aluiti, dali su Assada. Vidim da Europljani sada eksperimentiraju sa sirijskom oporbom i dovode je u Bosnu i Hercegovinu, kako bi tamo naučili nešto o modelu postkonfliktnog društva. Nisam siguran da je to mudro jer BiH sigurno nije uspješan primjer države koja se oporavila od rata i radi na društvu bez konflikata.

Upoznali ste Assada. Što mislite o njemu?

Ne samo da sam ga upoznao. Imao sam priliku s njim osobno proći Damask bez pratnje i bez vozača. Vozio je on. Odbio je živjeti u palači koju je sagradio njegov otac, bio je skromniji. Kada sam ga pitao kako misli uvesti promjene, rekao mi je:"Polako. Moram paziti na one koji ih ne žele, kao i na one koji ih traže."

Njegove postrojbe sada čine teške ratne zločine…

"Nažalost, situacija u Siriji je takva da je teško očekivati političko rješenje bez ljudskih žrtava. Ili bilo kakvo rješenje. U takvoj situaciji stvarnost su samo novi zločini na obje strane."