Foto: vlada.hr

PREMIJER Zoran Milanović sudjelovat će u utorak u Bukureštu na summitu čelnika 16 zemalja srednje i istočne Europe i Kine (CEE) na kojem će se razmatrati mogućnosti gospodarske suradnje, posebice na području energetike, poljoprivrede, turizma, infrastrukture i građevinske industrije te financija i bankarstva, a bit će to i prilika za prvi susret srednjoeuropskih šefova vlada s novim kineskim premijerom Li Keqiangom koji je nedavno najavio sveobuhvatne reforme kako bi druga ekonomija svijeta bila predvodnica budućeg rasta.

Na poslovnom forumu je uz političare najavljeno i sudjelovanje oko 1000 poslovnih ljudi iz privatnog, javnog i državnog sektora, a uz premijera Milanovića na trećem po redu skupu Kina-CEE sudjelovat će i potpredsjednica vlade i šefica diplomacije Vesna Pusić te ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Prvi je skup održan u Budimpešti u lipnju 2011. godine, drugi lani u Varšavi, a kako ocjenjuju kineski mediji, Kina i tzv. Klub 16 ostvarili su od tada velik napredak u trgovini i investicijama.

Ministrica Pusić bila je nedavno u službenom posjetu Kini i u razgovoru za tamošnji radio kazala da je mehanizam suradnje Kine i Kluba 16 važan za cijelu regiju, a da bi Hrvatska mogla biti ulaz za kineske investicije. Tijekom njezina posjeta kineske kompanije iskazale su spremnost investirati u infrastrukturu u Hrvatskoj, odnosno u luke Ploče, Rijeku i Vukovar, u željezničku prugu između Hrvatske i Mađarske, most na Pelješcu, kao i u hidroelektrane i termoelektrane. Vlada u sljedećih šest mjeseci namjerava i organizirati poslovni forum na kojem bi se predstavile hrvatske tvrtke. Kineske vlasti ističu kvalitetne političke odnose s Hrvatskom, ali i naglašavaju da oni gospodarski zaostaju i da Hrvatska u usporedbi s drugim zemljama srednje i istočne Europe ima relativno malo kineskih ulaganja.

Službeni podaci pokazuju da je Kina sedmi trgovinski partner Hrvatske te vodeći izvan Europe, s udjelom od 4,6 posto u ukupnoj robnoj razmjeni RH sa svijetom. Prošle je godine robna razmjena Hrvatske i Kine iznosila 1,5 milijardi dolara, od čega je hrvatski izvoz u Kinu bio 49 milijuna dolara, a uvoz iz Kine 1,45 milijarde dolara, što je ogroman deficit u vanjskoj trgovini s hrvatske strane. Stručnjake HGK-a također zabrinjava i struktura našeg izvoza i uvoza, navodeći da se većina našeg plasmana u Kinu odnosi na sirovine, dok uvozimo gotovo isključivo visokotehnološku robu.

Osim što su tri kineske tvrtke u Hrvatskoj ostvarile svoje predstavništvo, Lenovo Technology, Huawei i ZTE Hrvatska, u Hrvatskoj nisu zabilježena nikakva ulaganja iz Kine. Od hrvatskih kompanija sa svojom podružnicom u Kini samostalno je prisutna jedino pulska turistička tvrtka Uniline, dok Končar i Badel 1862 imaju svoja predstavništva u toj zemlji kao zajednička poduzeća s kineskim partnerima.

Kina želi ojačati ekonomsku nazočnost u regiji

Kina je počela jačati odnose sa srednjom i istočnom Europom nakon velikog proširenja Unije na srednju Europu 2004. i dalje na Balkan 2007. godine. Kina želi ojačati svoju ekonomsku nazočnost u regiji i ispitati europski model gospodarske integracije koji bi mogao biti primjenjiv u Aziji ili unutar Kine i ući u Europu kroz njezina "istočna vrata".

Kineski dnevni list China Daily piše da su "sličnosti i podudarnosti između ekonomija Kine i zemalja srednje i istočne Europe utjecali na stvaranje povoljnih uvjeta za obostrano korisnu suradnju". Poput Kine, ocjenjuje list, većina članica CEE je u fazi transformiranja na tržišno gospodarstvo, a osim toga, tim je zemljama potrebno gospodarsko restrukturiranje i poboljšanje infrastrukture, dok Kina prednjači u proizvodnji opreme i izgradnji infrastrukture.

"Trenutno, zemlje srednje i istočne Europe hitno trebaju investicije radi poticanja gospodarskog rasta, a prednosti Kine upravo leže u kapitalu i tehnologiji. To je zajednički nazivnik za bilateralnu suradnju", kazao je Said Ruan Zongze, potpredsjednik Kineskog instituta za međunarodne odnose.

Kao posebno važna područja za suradnju identificirana su energija, poljoprivreda, infrastruktura, prijevoz, informatička tehnologija i turizam.

Posljednjih godina dvije su strane formirale mehanizam za suradnju. Kina je osnovala tajništvo za odnose s CEE zemljama, a one su zauzvrat odredile poseban odjel ili nacionalnog koordinatora za odnose s tim tajništvom.

Kina već radi na otvaranju posebne kreditne linije od 10 milijardi američkih dolara s određenim omjerom koncesijskih zajmova koji će se koristiti za bilateralne projekte, uglavnom na području infrastrukture, visoke tehnologije i zelene ekonomije.

Od projekata koji su bili dogovoreni na prošlogodišnjem summitu u Poljskoj, najviše je sredstava iskoristila Srbija koja je nedavno u Pekingu istaknuta kao prvi strateški partner u regiji. Tada je Srbija dobila pet milijuna dolara bespovratne pomoći, a Bukurešt je nova prilika za Hrvatsku, Albaniju, BiH, Bugarsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Makedoniju, Crnu Goru, Poljsku, Rumunjsku, Srbiju, Slovačku i Sloveniju da sudjeluju u projektima s Kinom.

Ukupna ulaganja Kine u sve CEE zemlje iznose nešto više od 880 milijuna dolara, koliko iznose njezine investicije samo u Švedskoj. Strane direktne investicije 16 zemalja u ekonomiju Kine iznose 1,17 milijardi dolara, a toliko iznose samo austrijske investicije u Kini i stoga Peking smatra da je potrebno uvelike ojačati ekonomsku nazočnost u zemljama srednje i jugoistočne Europe.