Milanoviću, evo tih prevaranata i populista koji guše hrvatske poduzetnike!
Foto: Hina
"GRAĐANI neće toliko osjetiti, no moramo to učiniti!", mantra je koju Vlada Zorana Milanovića koristi svaki put kad je na redu povećanje poreza, trošarina ili promjene u stopi PDV-a. Već više od dvije godine svjedoci smo kako građani itekako osjete svaki "rez" ove Vlade, no proračun odnosno državna ekonomija gotovo da i ne osjete poteze Vlade Zorana Milanovića i njegova glavnog utjerivača Slavka Linića.
Opet su nas prevarili: Novi porezi već od sljedeće godine
Naprotiv, poduzetnici se i dalje bune zbog više od 500 parafiskalnih nameta i većih trošarina, a obični građani na divljanje cijena koje su produkt Vladinih odluka. Reforme su se svele na bjesomučno punjenje proračuna, a rezovi su se pokazali kao ništa drugo doli "guljenje" građana koje se nastavlja "porezom na štednju".
Ostvarivanje obećanja o povećanju BDP-a pomiče se za jednu godinu na kraju svakog kvartala, a od državne politike da "nema više zaduživanja", došli smo do toga da nas Linić dodatno zadužuje gotovo svakog mjeseca. I to više puta.
Unatoč svim promašajima te kritikama kako je ova Vlada sposobna samo povećavati namete i zaduživati se, najavljeni su novi porezi i to: porez na nekretnine, porez na kapitalnu dobit i porez na štednju. Iako su najavljivali kako nema novih poreza do kraja mandata ove Vlade, porez na štednju najavljen je već od sljedeće godine!?
"Ovo je smrtna presuda populistima i prevarantima", rekao je danas Milanović na predstavljanju Vladina nacionalnog programa reformi do 2017. godine i ostao živ. Na koga li je mislio?
Obećali da neće dirati PDV, pa ga odmah povećali
Podsjetimo se kako je sve krenulo i to s PDV-om i povećanjem stope sa 23 na 25 posto početkom 2012. godine što nas je plasiralo na drugo mjesto po visini PDV-a u Europskoj uniji. Povećanje je uslijedilo nakon izborne kampanje u kojem su dana čvrsta obećanja da se u PDV neće dirati.
Sljedeće godine ukinuta je nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko i knjige, a naravno, povećanje PDV-a proizvelo je rast cijena. Nulta stopa PDV-a na osnovne namirnice ukinuta je s prvim danom 2013. godine. Naravno, cijene su se povećale, a iz Vlade su tvrdili da oni nisu za to krivi.
"Bili smo primorani", govorili su u Vladi. Vlada je vidjela spas i u oporezivanju dividendi pa se donijela i ta mjera, a onda je krenulo učestalo povećanje trošarina.
Sve je krenulo od floskule, a zapravo neistinite izjave ministra Linića, kako imamo najniže trošarine u Europskoj uniji. Slijedom logike da Hrvatska mora u takvim stvarima biti u vrhu europskog prosjeka, krenulo se i u taj projekt dodatnog osiromašivanja hrvatskih građana.
Veće cijene su usuglašavanja s EU
Trošarine na gorivo povećane su više puta od kad je Vlada Zorana Milanovića ušla u Banske dvore. Prvi put se to dogodilo 2012. godine s objašnjenjem usuglašavanja trošarina s onim europskim. Mantra o "usuglašavanju" ponovit će se u 2013. godini dva puta.
Početkom prošle godine krenulo se u povećanje trošarina na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon, što je naravno dovelo do povećanja cijena. Tada je uvedena i naknade za financiranje Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA) i naknada za poticanja proizvodnje biogoriva.
Krajem ljeta prošle godine opet su povećane trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon. Nova cijena trošarine za olovni benzin tada je bila veća za 10 lipa po litri, a za isti iznos povećana je trošarina za bezolovni benzin, plinsko ulje i kerozin za pogon. Trošarina za plinsko ulje za grijanje povećana je za osam lipa po litri.
Institut za javne financije još je prošle godine utvrdio kako se razlozi povećanja trošarina na energente ne mogu više opravdati usklađivanjem s minimalno propisanim europskim trošarinama, nego je ipak razlog u jednom od glavnih ciljeva oporezivanja - punjenju državnog proračuna. No, Linić je to učinio opet. I to - dva puta.
Gorivo i cigarete
Ove godine početkom travnja trošarine na naftne derivate opet su povećane za 20 lipa po litri, na što su odmah reagirale i naftne kompanije na čijim su benzinskim postajama cijene benzina i dizela veće od 20 do najčešćih 25 lipa po litri. Opet je bilo isto objašnjenje kako se povećanje neće odraziti na krajnju cijenu. Što naravno nije bila istina.
Valja naglasiti da su prije godine povećane trošarine i povećane cijene usluga privatnih brodara, pomorskih prometnika i na automobile. U to isto vrijeme ukinut je porez na luksuzne proizvode.
Cigarete su također imale značajno povećanje trošarina na gorivo što je naravno dovelo do ogromne razlike u cijeni, odnosno poskupljenja. Krajem 2012. godine Linić je zajedno s Carinskom upravom objašnjavao novo povećanje trošarine ili kako je on to nazvao "izmjene trošarinskog sustava i sustava oporezivanja posebnim porezima". Linićevo usuglašavanje s europskim standardom dovelo do veće cijene cigareta 2012. godine i to za jednu kunu.
A što s porezom na bezalkoholna pića?
U 2013. nastavile su se povećavati trošarine i na cigarete pa je tako u lipnju 2013. godine Vlada odlučila povećati trošarine s 486,00 kuna za 1000 komada na 567,00 kuna za 1000 komada cigareta. Prijedlog da na markicama cigareta ubuduće nema cijene, bila je nova "genijalna" ideja ministra Slavka Linića kako da odmah poveća proračun. Daljnje povećanje trošarina na cigarete i duhan očekuje se i ove godine, a prema procjenama ovog ljeta cigarete bi mogle biti skuplje i za pet kuna po kutiji. U ovoj godini čeka nas povećanje, odnosno vraćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 15 posto te proširenje poreza na sve dobitke od igara na sreću. Tu su i nameti na mobilnu telefoniju.
Valja naglasiti da je za većinu nameta, poreza i povećanja trošarina opravdanje navodno "usuglašavanje s EU standardima". No, taj "argument" se ne odnosi kod kave i bezalkoholnih pića. Hrvatska je jedina zemlja u regiji i jedna od rijetkih u Europskoj uniji u kojoj se i dalje plaća poseban porez na bezalkoholna pića, a taj porez u Hrvatskoj iznosi čak 60 lipa u maloprodajnoj cijeni 1,5 litre bezalkoholnog pića.
Pritom ukupni državni nameti čine otprilike oko 50 posto maloprodajne cijene 1,5 litre bezalkoholnog pića.
Tko to guši poduzetnike
"Teret poreznih opterećenja guši poduzetnike!", ovo je zapravo zapisano u planu 21 Kukuriku koalicije, no presjekom svim odluka Vlade od 2012. do danas, čini se da su radili upravo suprotno. Brojka od 580 parafiskalnih nameta za poduzetnike nije se bitno smanjivala štoviše uvedeni su i neki novi.
"Hrvatska ima jedno od najvećih poreznih opterećenja gospodarstva i stanovništva u Europi koje izravno smanjuje razvojni potencijal poduzeća i kupovnu moć hrvatskih obitelji", također je tvrdnja iz Plana 21, koji je bio u opticaju 2011. godine.
No, to je bilo tako davno da više nije ni istina. Sada je opet red na nova obećanja odnosno prijetnje.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati