Foto: FAH, Getty Images

DOLASKOM svake vlasti već smo naučili da nam se konstantno "prijeti" uvođenjem koje kakvih novih poreza. Posljednji u nizu je novi ministar poljoprivrede Davor Romić koji je najavio mogućnost uvođenja poreza na neobrađena zemljišta.

Iz Ministarstva poljoprivrede Indexu je stigao odgovor da je porez na neobrađeno zemljište jedan od mehanizama za aktiviranje zapuštenog zemljišta. Istaknuli su nam i da je porezna politika u nadležnosti Ministarstva financija, no da je isto tako, potreban mehanizam koji će potaknuti vlasnike ili posjednike poljoprivrednog zemljišta da obradive površine obrađuju ili ih daju u zakup onima koji će ga obrađivati.

"Porez na neobrađeno zemljište zapravo je samo jedan od mehanizama za aktiviranje zapuštenog i neobrađenog poljoprivrednog zemljišta", objasnili su nam u Ministarstvu u kojem ističu da našim poljoprivrednicima nedostaje obradivih površina.

Tvrde kako iz različitih razloga (socioloških, demografskih, povijesnih, socijalnih…) oko 750 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

Porez najavljivali i za vrijeme Jakovine

"Oni koji iz bilo kojeg razloga (dob, imovinski status, prebivalište izvan Republike Hrvatske….) nisu u mogućnosti obrađivati svoje poljoprivredno zemljište, davanjem istog u zakup neće biti u nepovoljnijem položaju, štoviše, imat će imovinsku korist u visini cijene zakupnine.

Glavni cilj reforme zemljišne politike je da se u potpunosti iskoristi zemljišni potencijal. Time bi se postiglo povećanje poljoprivredne proizvodnje, razvoj i jačanje prerađivačkih kapaciteta i prateće industrije u prehrambenom sektoru, samom zemljištu bi se povećava vrijednost, a u konačnici bi se povećao životni standard stanovništva u ruralnom prostoru.

Cijeli niz mjera je potrebno aktivirati da se neobrađeno i zapušteno poljoprivredno zemljište stavi u funkciju", kazali su nam u Ministarstvu poljoprivrede.

Međutim, Romić nije jedini koji se sjetio uvođenja poreza na neobrađena zemljišta, isto se spominjalo i za vrijeme njegovog prethodnika Tihomira Jakovine međutim, novi porez se ipak nije uveo.

Umjesto toga, u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji je stupio na snagu u 1. svibnja 2015. godine predviđene su novčane kazne za osobe koje ne budu obrađivale svoje zemljište.

Prema članku 66. spomenutog Zakona novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 kuna prekršajno će se kazniti pravna osoba koja ne bude obrađivala zemljište, a kaznom od 500 do 15.000 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi te fizička osoba.

O mogućem uvođenju novog poreza razgovarali smo i s profesorom Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, prof. Bojanom Stipešević.

Kazao je kako je najlakše uvesti novi porez, dodajući kako će on opet pogoditi one najslabijeg imovinskog stanja.

"I da se uvede porez na neobrađeno zemljište opet će sirotinja morati plaćati porez dok će se bogati izvući i pronaći način kako da plaćanje izbjegnu i tako će se opet izbjeći pravda. Bojim se da će tu škare raditi kako ne treba. Porez sigurno ne bi dobro donio jer će novci pobjeći na krivo mjesto", rekao je profesor Stipešević.

Kazao je kako je upitno da bi novi porez uopće pomogao u problemu s velikom površinom neobrađenog zemljišta.

"Zemljištima upravljati kao s dionicama"

"Najbolje rješenje bi bilo da se sve zemljište koje se može obrađivati, a da je zapušteno, prepusti onome koji ga hoće obrađivati. Naime, neka zemljišta ljudi više ne mogu obrađivati jer su stari, nemaju nasljednike ili pak nemaju sredstava za nastavak obrađivanja ili jednostavno to više ne žele.

Postoji način da se sve riješi dogovorom, država postavi pitanje vlasniku zašto mu je zemljište neobrađeno i da li bi pristao na neku naknadu da ga netko drugi obrađuje.

Mogle bi se postojeće poljoprivredne udruge posložiti kao dioničko društvo u kojem vlasnik zemljišta ne bi ništa izgubio. Vlasnik zemljišta bi na primjer na raspolaganje državi recimo dao svoje zemljište, a država bi pomogla da se s neobrađenim zemljištima upravlja kao s dionicama. Tako bi nečije zemljište bilo angažirano mrkvom, a ne batinom i to bi bilo najprihvatljivije narodu jer najlakše je nabiti novi porez.

Isto tako bi se trebalo urediti da se zemljišta mogu češće davati u koncesiju na primjerice 40-50 godina.

Jedna od prijašnjih nebuloza bila je da se zemljište nije moglo prodati ako se prvo ne ponudi Agenciji za zemljište, a koja još nije bila ni oformljena.

Jedan od dobrih načina da se sredi situacija sa zemljištem je i ovaj novi projekt komasacije koji se počeo provoditi sad u Međimurju. Tako se nastoje ukrupniti parcele. Primjerice jedan poljoprivrednik ima pet šest poljoprivrednih zemljišta raštrkanih posvuda, a sad se može ići u zamjene i da se zemljišta spoje, to je dobra stvar, no s tim se trebalo ići još prije 10 godina.

Naime, komasacija se provodi ako se zbog velike rascjepkanosti zemljišta ne može organizirati poljoprivredna proizvodnja koja osigurava isplativost uloženih sredstava, odnosno ako se zemljište ne može racionalno obrađivati", objasnio je profesor Stipešević i za kraj još jednom dodao kako novi porez ne bi donio ništa dobrog jer se opet s tim novcem ne bi rješavali problemi u poljoprivredi.

Smatra i kako bi se definitivno više trebali potruditi oko povlačenja novca iz EU fondova za napredak u poljoprivredi.