Foto: Paun Paunović, Ivo Ravlić, Tonči Plazibat/Cropix

"LJUBAZNOST je uz prirodne ljepote i razvedenu obalu ocijenjena kao jedna od najboljih karakteristika Hrvatske", tvrdi ministar turizma Darko Lorencin, koji je za Index prokomentirao aktualno stanje u hrvatskom turizmu, očekivanja od ove turističke sezone i planove za budućnost, ali i kritike na račun visokih cijena i odnosa prema turistima.

Za prvih pet mjeseci 2013. godine izneseni su pozitivni rezultati što se tiče broja turista i prihoda, ali što je sa rastom realne dobiti od turizma, budući da su se povećali i rashodi u odnosu na lani?

"Dobit trgovačkih društava ugostiteljstva i turizma u 2013. godini bit će poznata sljedeće godine nakon predaje godišnjih financijskih izvještaja. Do tada nemamo o čemu komentirati".

Smatrate li da je evidentirani rast prihoda uzrokovan fiskalizacijom, odnosno boljom kontrolom plaćanja i računa?

"Rast prihoda u turističkim djelatnostima prati rast turističkog prometa, što je sasvim logično. Na početku godine uvedena je niža stopa PDV-a od 10 posto, na najširi spektar usluga u turizmu i to je nešto što je sektor dugo čekao.

Drago nam je da ugostitelji imaju više gostiju, kako sami navode, no sigurno da je jedan dio uzrokovan fiskalizacijom. I to je u redu! Moramo uvesti red u naše gospodarstvo i smanjiti sive zone. Uvođenje fiskalizacije i niže stope PDV-a su bitni faktori koji su ove godine utjecali na realnije iskazivanje prihoda u ugostiteljstvu i turizmu.

No, moram napomenuti da su u pet mjeseci ukupni prihodi od turizma veći za 11,4 posto i to za 5,4 posto u djelatnosti pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima (2,43 milijarde prihoda) i za 5,5 posto više u djelatnosti putničkih agencija (1,41 milijardi kuna). U te dvije djelatnosti, moram napomenuti, fiskalizacija nije odigrala ulogu".

Slažu li se brojke Ministarstva turizma s brojkama MUP-a i HAC-a koje pokazuju podbačaj u broju turista u prva dva srpanjska vikenda u odnosu na lani?

"U prvih šest mjeseci u Hrvatskoj je ostvareno 5 posto više dolazaka i 4,6 posto više noćenja. Rezultati predsezone nas vesele i bude optimizam za nastavka turističke 2013. godine.

Za službenu statistiku je nadležan Državni zavod za statistiku, dok MUP obavlja prvenstveno kontrolu vozila. Prema najnovijim podacima DZS-a za svibanj, ulazni cestovni granični promet u plusu je gotovo 6 posto, dok je ukupno promet na graničnim prijelazima bio veći 6,5 posto.

No, moram napomenuti kako je prošla godina bilježila rekordni rast fizičkih pokazatelja, dolazaka i noćenja, pri čemu je u srpnju ostvareno 3,6 posto više noćenja, a u cijeloj godini 4 posto više noćenja nego 2011. Istovremeno, te pozitivne rezultate nisu pratili podaci o broju ulaznih putnika na cestovnom graničnom prijelazima, pri čemu je prema DZS-u, u srpnju zabilježeno 10,2 posto, a na razini cijele godine 6,6 posto manje ulaznih putnika".

Stoji li Ministarstvo turizma i dalje kod lipanjske procjene o sezoni u gabaritima prošlogodišnje? (U lipnju je ministar Darko Lorencin, predstavljajući pozitivne rezultate u prvih pet mjeseci izjavio: "Ono što očekujemo u lipnju je razvodnjavanje tog plusa. Mislimo da bi kraj lipnja i početak srpnja mogli dočekati u egalu s prethodnom godinom, plus minus jedan do dva posto gore".)

"Očekujemo podatke turističkog prometa (broj dolazaka i noćenja) na razini prošle godine, uz rast prihoda 2-3 posto".

Koliko negativno na broj dolazaka gostiju iz pojedinih zemalja prema procjeni Ministarstva utječe ulazak Hrvatske u Europsku uniju i pooštravanje viznog režima?

"Uvođenje viznog režima za određene zemlje je bila naša međunarodna obveza i sa strane RH učinjeni su maksimalni napori da se ublaže njeni negativni efekti na naš turizam. Sigurno da vizni režim ne djeluje stimulativno, ali sam uvjeren da je Hrvatska do sada prepoznata kao zanimljiva i privlačna turistička destinacija. Poduzete su sve radnje da vizni režim bude što brži i jednostavniji".

Kako gledate na kritike da je ove godine Hrvatska zakazala u turističkoj promociji?

"Promocija hrvatskog turizma u 2013. godini se u odnosu na promociju u 2012. godini promijenila jedino u segmentu jačeg online oglašavanja, što je u korak s trendovima u svijetu i preferencijama današnjih turista. U današnje vrijeme, moramo se prilagođavati zahtjevima tržišta, koje se danas služi sve više novim tehnologijama, pa se zato okrećemo internetu, blogovima, društvenim mrežama, viralnom marketingu. Klasična reklama, kao što je ona televizijska ili jumbo plakat svakako mora i dalje ostati jedan od alata, no novac moramo uložiti i u nove načine oglašavanja".

Slažete li se s ocjenom da u Hrvatskoj turistima nedostaje popratnih sadržaja i što Ministarstvo radi po tom pitanju?

"Hrvatski sabor ove je godine usvojio Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020.godine, u kojoj je, između ostalog, detektirano deset turističkih proizvoda koje želimo razvijati. Ti novi proizvodi, primjerice sportski i golf turizam, eno i gastro turizam, pustolovni, ruralni... moraju biti novi motivi dolazaka i za one turiste koji do sada nisu bili zainteresirani za dolazak u Hrvatsku. Moramo segmentirati tržište i razviti one niše koje do sada nismo razvijali. Strategija razvoja turizma također predviđa rast ukupnih smještajnih kapaciteta do 2020. od 7 posto, dok predviđa rast turističke potrošnje sa oko 7 na 14 milijardi eura, što znači da želimo u velikoj mjeri razvoj niza proizvoda i atrakcija koji su nam nužni da bismo udvostručili potrošnju.

Osim toga, kroz svoje programe potpora manifestacijama, inovacijama, razvoju destinacijske ponude i turistički nerazvijenim područjima upravo podupiremo razvoj popratnih sadržaja u turističkim destinacijama. Ove ćemo godine izmijeniti i Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma te i na taj način usmjeriti turističke zajednice da postanu prave destination management organizacije, pri čemu će dobiti više odgovornosti u upravljanju destinacijama i razvoju turističkih proizvoda u njima".

Ulaže li se u razvoj alternativnih oblika turizma (npr. kongresni turizam, eko turizam, adrenalinski turizam...)? Što je sve u ovoj godini Ministarstvo napravilo na tom polju?

"Programi bespovratnih potpora koje dodjeljuje Ministarstvo turizma, a ove je godine za to u proračunu predviđeno 35 milijuna kuna, velikim su dijelom okrenuti na inovativne i nove turističke proizvode, odnosno na obogaćivanje postojeće i stvaranje dodatne turističke ponude. Za razvoj svih navedenih turističkih proizvoda Ministarstvo turizma je stvorilo potrebne normativne pretpostavke i definiralo strategiju njihovog razvoja, koja je ujedno i putokaz investitorima koje proizvode želimo razvijati, odnosno za koje proizvode investitori mogu dobiti i financijsku podršku od strane Ministarstva. Realizacija konkretnih projekata ovisi prije svega o poduzetničkom interesu".

Slažete li se s ocjenom turista da je Hrvatska preskupa u odnosu na ono što se dobije zauzvrat za ono koliko ste platili?

"Prema istraživanju TOMAS koje provodi Institut za turizam Hrvatska je ocijenjena kao destinacija koja pruža dobru vrijednost za novac te takvi želimo biti i dalje. Ne želimo se uspoređivati ni s Grčkom, Turskom, Egiptom, ali ni Španjolskom ili Italijom. Vjerujem da nudimo različite mogućnosti za sve vrste turista. U odnosu na te zemlje imamo prednost više. Imamo turistički proizvod koji ima još dosta neiskorištenih područja, a istovremeno smo postigli određenu konkurentnost".

Turisti Hrvatima zamjeraju i negostoljubivost. Smatra li i Ministarstvo da bi hrvatski ugostitelji i drugi turistički djelatnici trebali poraditi na tom polju? Što Ministarstvo čini da bi se promijenilo tu negativnu turističku sliku Hrvatske?

"Prema nedavno objavljenom istraživanju, ljubaznost je uz prirodne ljepote i razvedenu obalu ocijenjena kao jedna od najboljih karakteristika Hrvatske u odnosu na ostale turističke destinacije. Shvaćajući kako su ljudi važna karika za turistički uspjeh, Ministarstvo turizma podupire obrazovanje turističko-ugostiteljskih kadrova te u suradnji sa strukovnim udrugama u ugostiteljstvu i turizmu provodi i programe edukacije čiji je cilj, između ostalog, dodatno unapređenje gostoljubivosti turističkih djelatnika. No, i dalje radimo i radit ćemo na tome jer ima još puno prostora za poboljšanje, ne samo ljubaznosti već i znanja i vještina djelatnika u turizmu. U svim našim strateškim dokumentima upravo poticanje edukacije kadrova u turizmu ima svoje mjesto".

Kako komentirate kritike na račun čelnice Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić te ministra turizma Darka Lorencina iznesene u tekstu "Turizam na koljenima! Domaći gosti nemaju novca, a strani nas zaobilaze. Ovo je najgora sezona još od 2000. godine", kao i kritike vezane uz novu sistematizaciju Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice te činjenicu da su se i prije potvrde nove sistematizacije pojavile informacije kako je Gordana Borojević svoje dosadašnje mjesto pomoćnice direktorice prepustila svom sinu Igoru Borojeviću, voditelju Službe za predstavništva u inozemstvu, dok se kao pomoćnica spominje i prijateljica direktorice, Renata Deželjin, voditeljica Službe za studijska putovanja i odnose s javnošću?

"Nemam namjeru komentirati novinske tekstove. Svi podaci od Ministarstva financija, porezne  uprave, Državnog zavoda za statistiku, sustava turističkih zajednica su pozitivni i lako provjerljivi.

Reorganizacija Glavnog ureda HTZ- a je jedna od aktivnosti planirana u Strategiji razvoja hrvatskog turizma, koju je usvojio Hrvatski Sabor. Za izradu reorganizacije, direktorici Glavnog ureda HTZ-a nalog je dalo Turističko vijeće HTZ-a koje u konačnici i donosi završnu odluku".

> Tko to more platit´: "Nije turizam kurva za jednu noć, a mi se upravo tako odnosimo prema turizmu"

> Lorencin odabrao milijun kuna skuplju ponudu za izradu Strateškog plana hrvatskog turizma za razdoblje 2014.-2020.!

> Ministarstvo turizma se hvali rastom prihoda u prvih pet mjeseci na 6,79 milijardi kuna: A što je sa dobiti i špicom sezone?

> Evo što srpski novinar kaže o ljetu na Jadranu: "Lepo, sterilno, dosadno i skupo za pamćenje"

> Hrvatska nije skupa - ako je usporedite s Danskom