54.227.104.40 US
 

Mirovincima dajemo milijarde za naše penzije, a oni se klade na smeće

Piše: Oriana Ivković Novokmet
petak, 17.11.2017. 16:15
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Index/123rf

UMJESTO da se brinu o prinosima naših budućih mirovina, za što ih skupo plaćamo, predstavnici mirovinskih fondova nisu blokirali golema jamstva Agrokorovih kompanija na burzi, zbog čega su pretrpjeli snažne gubitke. Promašaj s Agrokorom tek je dio njihovog portfelja, i to manji, jer mirovinci imaju tek dvadesetak posto imovine u dionicama. Kako im je većina portfelja vezana uz državne obveznice koje imaju status junk tako s pravom možemo biti zabrinuti za sudbinu naše prisilne mirovinske štednje.

Mirovinski fondovi upravljaju s oko 90 milijardi kuna imovine poreznih obveznika. Zapravo kontroliraju najznačajniji iznos štednje u Hrvatskoj. Za ilustraciju o kolikom se iznosu radi treba podsjetiti da neto štednja građana Hrvatske (štednja minus krediti) iznosi oko 70 milijardi kuna. 

Samo od ulaznih naknada, četiri su upravitelja mirovincima AZ, PBZ CO, Raiffeisen i Erste Plavi zaradili u ovoj godini oko 30 milijuna kuna, što znači da su kroz petnaest godina samo po ovoj stavki uprihodili oko 450 milijuna kuna. I to je manji dio novca koji su im porezni obveznici platili, jer za mirovince su najznačajnije naknade za upravljanje koje iznose oko 0,4 posto. Ove godine će zahvaljujući naknadama za upravljanje zaraditi 360 milijuna kuna.

Mirovincima od naknada oko četiri milijarde kuna

Procijenili smo da se godišnje u fondove uplati oko 4,5 milijardi kuna, što znači da se kroz petnaest godina uplatilo oko 67,5 milijardi kuna, i da su od naknada mirovinci od svog osnutka zaradili najmanje 4 milijarde kuna. Osim naknade za upravljanje, postoje naknade depozitnoj banci, izlazne naknade kod promjene fonda, i nevjerojatnih 5 posto naknade na ukupan iznos koji se plaća mirovinskom osiguravajućem društvu kad se odlazi u mirovinu.

Što porezni obveznici koje država tjera na ovaj oblik prisilne mirovinske štednje dobivaju zauzvrat od ovih skupo plaćenih profesionalaca iz društva za upravljanje mirovinskim fondovima koji su u vlasništvu stranih banaka? U državne obveznice koje imaju neinvesticijski status, odnosno status junk, mirovinci investiraju od 70 do 75 posto imovine.

Prema posljednjim javno dostupnim podacima, onima iz rujna, AZ fond ima u obveznicama 71,4 posto imovine, Erste Plavi 64,5 posto, PBZ CO 62,8 posto, Raiffeisen 75,5 posto. Više od 60 milijardi kuna imovine zajedno drže u obveznicama RH, koje Moody ocjenjuje Ba2 - što predstavlja špekulativni, ne-investicijski junk rejting.

Drugi stup je zapravo prvi, sa skupim naknadama

Zato je posve razumno postaviti pitanje, zašto bi tako skupo plaćali njihovu nemaštovitu ali ono što je važnije - rizičnu investicijsku strategiju? Po svojoj biti, taj drugi stup, koji je trebao ukloniti manjkavosti sustava međugeneracijske solidarnosti u kojemu broj umirovljenika sve više raste, postao je zapravo prvi stup sa skupim naknadama. S pozicije budućih umirovljenika, portfelj je nedovoljno disperziran, i prvi i drugi stup ovise o obećanju države.

Do ulaska u EU zakonski je bilo regulirana kupnja obveznica do 50 posto portfelja kako bi se financirao trošak za prvi stup. Ulaskom u EU to se promijenilo, iako kroz niz pravilnika regulator favorizira kunska ulaganja, nitko zapravo mirovince ne prisiljava na ova nerazumna ulaganja - u kojima čak 75 posto imovine ulažu u obveznice s rejtingom smeća.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Nije bila namjera da mirovinci postanu obveznički fondovi, a kada su te već postali, treba spomenuti da obveznički fondovi ne naplaćuju ulazne naknade, dok hrvatski mirovinci upravo to čine.

Trošak sustava drugog stupa bez podatka o ukupno plaćenim naknadama ne može se ni mjeriti, a to nije javno dostupan podatak. Iz Hanfe su nam obećali poslati izračun ukupnih naknada za posljednjih pet godina, pojašnjavajući kako ne postoje podaci za ranije godine, no njihove ćemo brojke objaviti čim ih dobijemo. Zato smo za potrebe ovog teksta, koristeći se javno dostupnim podacima, napravili svoj izračun, prema kojemu se od plaćenih naknada zarada društava za upravljanje mjeri u milijardama kuna.

Ulažu za vladu ili za dilove vlasnika mirovinaca

Povijest ulaganja mirovinaca pokazuje da strane banke (i jedna osiguravajuća kuća) zapravo preko svojih hrvatskih podružnica podupiru vladajuće ili dilove koje javnost percipira da su povezane s vlasnicima mirovinskih društava: najvećim dijelom kroz kupnju obveznica, a manjim s često promašenim dioničkim ulaganjima u Todorićeve tvrtke, ili ranije Nexe, Ingru, Dalekovod, Metronet ili Fondove za gospodarsku suradnju (FGS-ove) čime su financirali Todorićeve vratolomije i omogućivali zaradu Škegrinom Quaestusu ili ekipi bivših djelatnika Zabe koja drži Nexus.

Suprotan, pozitivan primjer je norveški državni mirovinski fond koji za razliku od hrvatskih mirovinaca ulaže po cijelom svijetu. Naravno, ne ulaže u hrvatske obveznice, nego njemačke, američke ili nizozemske obveznice, nekretnine i blue chip dionice kao što su Apple i Glencore. Oko sedamdeset posto njihovog ulaganja odnosi se na strane dionice. Više ne ulažu u dionice naftnih i plinskih energetskih kompanija procijenivši da je Norveška ionako previše izložena toj vrsti energenta. To se zove diverzifikacija portfelja, i čini se da je njima zbilja stalo do dobrobiti norveških umirovljenika, za razliku od hrvatskih mirovinaca koji su svojim dosadašnjim ulaganjima pokazali da ne mare za hrvatske penzionere.

O nerazumno visokom investiranju u hrvatske obveznice nedavno je pisao konzultant Milan Račić, objavivši zanimljivu tablicu iz koje je vidljivo da, primjerice, mirovinski fondovi u SAD-u ili Švicarskoj ulažu tek 20 do 40 posto imovine u njihove državne obveznice koje, za razliku od hrvatskih, imaju najviši rejting. "Po činjenicama bi se onda moglo zaključiti da su Amerikanci, Švicarci, Australci, Englezi i Japanci izrazito neodgovorni i da ne vole svoju domovinu. Švicarci misle da nije pametno investirati više od 22 % u njihove ekstremno snažne obveznice, a mi se kladimo na smeće", napisao je na Facebooku.



Prinos mirovinaca lošiji od prinosa obveznica


Koliko je upravljanje hrvatskih mirovinaca loše pokazuje ova godina. Prinosi u 2017. godini su začuđujuće mali. Njemačke dionice su rasle 14 posto, američke dionice 18 posto, hrvatske obveznice 5,5 posto, a mirovinski fondovi mjereno Mirexom samo 2,8 posto.

Hrvatski mirovinci hvale se inače visokim prinosima, koji od osnutka iznose 5,7 posto, no to je nominalni prinos i zapravo je irelevantan. Ne odražava efektivni prinos za svakog građana koji bi se računao uključujući ulazne naknade, tako da se od sadašnjeg stanja na računu oduzmu uplate pa da se vidi koliko je uistinu zarađeno i to izrazi postotno na godišnjoj razini.

Ovakvo mjerenje nominalnog prinosa omogućuje im regulator Hanfa. Takav izračun pogoduje mirovincima, a ne građanima, jer kroz računovodstvene tehnike i kupnjom manje količine dionica mogu jednostavno napumpavati vrijednost cijelog portfelja.

I za kraj, mirovinci bi trebali transparentno izvještavati koliko točno zarade od obveznica, a koliko od dionica. Prema do sada objavljenim podacima većina zarade dolazi od obveznica, što ne čudi s obzirom na strukturu portfelja. No zabrinjava hvalisanje mirovinaca da su donijeli zaradu svojim članovima jer je istina da kamate na državne obveznice opet plaćamo mi - porezni obveznici.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz mirovine, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: Mirovine.

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije