Foto: Hina

HRVATSKA znanost bogatija je za sedam znanstvenih centara izvrsnosti koji su proglašeni u ponedjeljak na sjednici Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj održanoj u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) na kojoj je izraženo i zadovoljstvo kvalitetom provedenog međunarodnoga vrednovanja koje je dovelo do toga važnog događaja za hrvatsku znanost.

Među proglašenih sedam znanstvenih centara izvrsnosti dva su u području prirodnih znanosti - Znanstveni centar izvrsnosti za napredne materijale i senzore - CEMS, zajednički centar Instituta Ruđera Boškovića (IRB) i Instituta za fiziku i Znanstveni centar izvrsnosti za znanost i tehnologiju (STIM) koji će voditi prof. dr. Vlasta Bonačić-Koutecký sa Sveučilišta u Splitu.

I u području biomedicinskih znanosti dva su centra izvrsnosti - Znanstveni centar izvrsnosti za reproduktivnu i regenerativnu medicinu, integrirani znanstveni centar izvrsnosti Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Znanstveni centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva koji će voditi prof. dr. Stipan Jonjić s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

U društvenim znanostima proglašen jedan centar

Dva su centra izvrsnosti i u području humanističkih znanosti - Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku koji će voditi prof. dr. Ante Čović s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo na čijem će čelu biti dr. Milan Mihaljević sa Staroslavenskog instituta.

U području društvenih znanosti proglašen je jedan znanstveni centar izvrsnosti - Znanstveni centar izvrsnosti za školsku efektivnost i menadžment na čelu s prof. dr. Juricom Pavičićem s Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagreb.

Kraj dvogodišnjeg procesa

Predsjednik Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj prof. dr. Ivo Družić izrazio je u izjavi za Hinu zadovoljstvo što je ovim svečanim činom proglašenja okončan postupak koji je trajao dvije godine kada je, u detaljnoj proceduri od prijavljenih 69 znanstvenih centara izvrsnosti kroz postupak međunarodnog recenziranja, intervjue s voditeljima te druge aktivnosti, odabrano njih 49 koji su zadovoljili stroge kriterije međunarodnih recenzije.

Nakon toga, objasnio je Družić, nacionalno vijeće kojemu je na čelu, pristupilo je postupku odabira po načelima znanstvenih područja uz dogovor da se, za konačni odabir u obzir uzmu oni centri koji su u međunarodnoj recenziji dobili ocjenu 4,5 i više. Tada je uočeno, dodao je, da postoji nekoliko tematski povezanih prijedloga pa su tako, primjerice, bila tri izvrsno ocijenjena prijedloga s IRB-a u području novih materijala, nanontehnologija i senzora gdje su nositelji tih prijedloga što je, istaknuo je Družić, vrlo rijedak slučaj u Hrvatskoj, sami predložili jedan centar izvrsnosti tako da je sada, uključujući i znanstvenike s Instituta za fiziku, u jednom centru izvrsnosti okupljeno 70 znanstvenika s izvrsnim međunarodnim recenzijama. Spomenuo je kako su na isti način reagirali i znanstvenici sa zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta tako da je i tamo, od dva izvrsno ocijenjena prijedloga, 'nastao' jedan centar izvrsnosti.

Mornar: Centrima samo dva i pol milijuna kuna

Ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara raduje što je proglasio znanstvene centre izvrsnosti, ali ga ne raduje činjenica što će MZOS, kako je rekao, za sve te centre moći izdvojiti samo dva i pol milijuna kuna.

Nacionalno vijeće za znanost donijelo je u prosincu 2012. godine uvjete i kriterije za osnivanje znanstvenih centara izvrsnosti u Republici Hrvatskoj, a Agencija za znanost i visoko obrazovanje provela je postupak vrednovanja pristiglih prijava.

Unapređivanje i europeizacija hrvatske znanosti

Zadaće znanstvenih centara izvrsnosti su unaprijediti hrvatsku znanost i jače ju uključiti u Europski istraživački prostor, odnosno potaknuti sudjelovanje u istraživačkim programima Europske unije i drugim međunarodnim programima. Ti centri trebaju dati i novu znanstvenu kvalitetu koja je iznad pojedinačnih individualnih znanstvenih rezultata i okupljati interdisciplinarnu mrežu inovativnih znanstvenika i znanstvenih timova te gospodarskih i javnih subjekata koji sustavno provode istraživanje na temama od izuzetne važnosti za znanost i društvo.

Misija im je da znanstvenim istraživanjima koja provode i njihovom mogućom primjenom pomiču granice istraživanja, znanja i društva općenito i tako povećaju i unaprijede međunarodnu vidljivost i prepoznatljivost hrvatske znanstvene zajednice te da koriste razvoju gospodarstva i društva u cjelini.

Mornar: Država se nije baš "isprsila"

Ministar Mornar ocijenio je da država baš nije nagradila te centre izvrsnosti jer će njih sedam podijeliti samo dva i pol milijuna kuna.

"Nismo ih naročito kao država nagradili - samo dva i pol milijuna kuna, ali se zato nadam da će im status centra izvrsnosti pomoći u privlačenju novca Europske unij", izjavio je ministar Mornar novinarima nakon svečanosti proglašenja sedam znanstvenih centara izvrsnosti.

Mornar vjeruje da će tako okupljeni u centrima izvrsnosti hrvatski znanstvenici imati puno veće šanse na 'tržištu' znanstvenih projekata EU-a nego što ih imaju kao pojedinci.

Za novinare je nazočnost ministra Mornara na svečanosti bila prilika da mu postave i pitanja neovisna o tome događaju, pa se tako jedno od pitanja odnosilo i na nedavni ministrov posjet Južnoj Koreji. Za Mornara glavna svrha toga putovanja u tome što je imao priliku vidjeti kako napreduje zemlja koja istinski vjeruje i prihvaća znanost i obrazovanje kao prioritete. S bruto društvenog proizvoda (BDP) od milijardu eura na 50 milijuna stanovnika, što je značilo čisto siromaštvo, u kratkom vremenu 'došla' je na BDP od tisuću milijarda eura, rekao je i dodao je da su posjetili južnokorejske škole, ali i tvrtku Samsung s godišnjim prihodom koji šest puta premašuje hrvatski BDP.

U plaće zaposlenih u obrazovanju neće se dirati

Nezaobilazno novinarsko pitanje bilo je i hoće li se smanjivati plaće zaposlenih u sustavima obrazovanja i znanosti s obzirom na najave ministra financija Borisa Lalovca da će novi državni proračun biti proračun 'rezova'. Ministrov odgovor bio je niječan. Istaknuo je da se materijalna prava radnika neće smanjivati, te da to znači da će se morati 'rezati' neke druge stvari u proračunu.

Dodao je da je obveza njegova ministarstva da svoj proračun smanji za tri posto, a kako se neće moći dirati materijalna prava radnika to znači, objasnio je Mornar, da će se morati dirati u druga područja što će, ocijenio je, biti jako zahtjevno jer su najveći dio proračuna plaće i socijalna davanja. Budući da je to 'nedodirljivo' morat ćemo, najavio je, 'rezati' u onim segmentima koji su ionako na vrlo niskim granama. To pak znači, primjetio je Mornar, "da će se i onih 79 milijuna kuna za znanost smanjiti za određeni postotak jer je to jedino što se može dirati".

Ministar smatra da će katastrofalne biti posljedice toga što se ne uspjeva pronaći novac za reforme koje se nužno moraju obaviti u obrazovanju i znanosti, a na pitanje novinara hoće li razgovarati s ministrom Lalovcem, Mornar je odgovorio potvrdno rekavši da će to biti tijekom dana i u utorak.

Znanost i obrazovanje "debelo ispod" europskog prosjeka

"Donekle i razumijem ministra Lalovca koji ima novca koliko ga ima i mora ga podijeliti", rekao je Mornar. Ali, istaknuo je, "osobno se duboko ne slažem s tim da u izdvajanjima za javnu administraciju iz BDP-a moramo biti iznad prosjeka Europske unije, a za znanost i obrazovanje 'debelo ispod' prosjeka EU-a, a to je nešto s čime se nikako ne mogu složiti".

Novinare je zanimalo i ministrovo stajalište o problemu asistenata u nastavi, a Mornar je, među ostalim, podsjetio da je Ministarstvo ove godine povećalo izdvajanje za asistente u nastavi s dosadašnjih 7,5 milijuna kuna na 7,5 milijuna eura, te istaknuo kako su asistenti u nastavi obveza i lokalne zajednice.