Može li informatika istisnuti vjeronauk iz osnovnih škola?
Tu sada dolazimo do nekoliko velikih problema. Bolje rečeno, do njih dolazi ministrica sa svojim planovima za uvođenje obavezne informatike. Naime, istina je da naši učenici imaju manji ukupan broj sati u godini od svojih europskih vršnjaka. Međutim, jedan od ključnih razloga za to je, među ostalim, i činjenica da mi imamo značajno više praznika i državnih blagdana od većine drugih europskih zemalja. Drugim riječima, dnevna satnica hrvatskih učenika opterećena je do maksimuma, iako ukupna godišnja satnica nije. Svako dodavanje novog obaveznog predmeta zahtijevalo bi produženje školske godine i preraspoređivanje školskog plana kako bi se rasteretile dnevne školske satnice. Za očekivati je da se takav potez ne bi svidio nikome – ni učenicima ni roditeljima, a osobito nastavnicima koji već sada smatraju da su premalo plaćeni za svoj rad; duže godišnje odmore uglavnom smatraju slabašnom kompenzacijom za skromne prihode.
Drugi problem s kojim će se morati suočiti Divjak svakako je činjenica da u Hrvatskoj imamo popriličan broj škola koje rade dvosmjenski, pa čak i neke koje rade u tri smjene. Jako je teško zamisliti kako će se dodatni sati obavezne informatike strpati u obaveznu satnicu u takvim školama, a da se ništa drugo ne izbaci. Možda je rješenje u nekim nultim satovima ujutro ili dodatnim navečer?
Još jedno važno pitanje na koje će tim ministrice trebati odgovoriti jest kako će se točno riješiti činjenica da će se informatika uvoditi frontalno u sve škole po dva razreda odjednom – u 2018./2019. u sve pete i šeste razrede, a potom u sve sedme i osme. Naime, nije jasno kako će učenici koji nisu imali obaveznu informatiku u petom razredu odmah početi učiti program za šesti, kao da su gradivo iz petog već usvojili.
U svakom slučaju ministricu čeka veliki posao na pripremama za uvođenje obavezne informatike. Neki stručnjaci zbog svega navedenog smatraju da bi joj možda bilo bolje da je za školsku godinu 2018./2019. najavila eksperimentalno uvođenje obavezne informatike u neki veći broj škola u kojima postoje odgovarajući uvjeti za to, a ne odmah u sve. Naravno, o svemu ovome ima smisla polemizirati samo ako ova vlada i Divjak u njoj opstanu do početka sljedeće školske godine i ako pod nogama ministrice ne bude previše klipova, unatoč podršci koju ona i reforme obrazovanja uživaju u bazi - među učenicima, studentima, profesorima i sindikatima.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati