54.145.117.60 US
 

Može li informatika istisnuti vjeronauk iz osnovnih škola?

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer
utorak, 29.8.2017. 16:51
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: 123rf, Hina

UVOĐENJEM obavezne informatike položaj nastave vjeronauka u školama ni na koji način neće biti doveden u pitanje, uvjeravala je danas ministrica obrazovanja Blaženka Divjak novinare okupljene na brifingu u resornom ministarstvu.

Ministrica je objasnila kako nema nikakve potrebe za izbacivanjem bilo kojeg predmeta iz redovne nastave jer satnica naših učenika, suprotno raširenom dojmu, nije preopterećena. Naprotiv, podaci jasno pokazuju da hrvatski učenici nemaju samo jedno od najkraćih školovanja uopće, nego da je i ukupna satnica koju u godini provedu u učionicama jedna od najkraćih u Europi.



Ovu tvrdnju potkrijepila je grafikonima i izračunima u kojima su naši školski sati u trajanju od 45 minuta preračunati u europske koji traju puni sat. Za usporedbu, Velika Britanija ima između 673 (u prvom razredu) i 995 (u 11. razredu) školskih sati godišnje u 11 godina, dok ih Hrvatska ima između 473 (u prvom) i 683 (u osmom) u osam razreda. Neke europske zemlje imaju još više sati godišnje, u još više godina osnovne škole.  

Divjak je ovim dijelom izlaganja o planovima za uvođenje obavezne informatike u pete i šeste razrede u školskoj godini 2018./2019.. očito pokušala odgovoriti na napise u medijima koji su ovih dana tu dvojbu postavili značajno isključivije s tezom da bi njihova provedba iz obavezne satnice mogla istisnuti vjeronauk. Drugim riječima, otklonila je tezu – ili vjeronauk ili informatika, koju mnogi u medijima, politici i nevladinim udrugama često nerealno zazivaju.

Vjeronauk je jednakiji od jednakih

Bilo je logično očekivati da će se ministrica tako postaviti iz više razloga. Jedan je taj što bi svaki potez koji bi učenike i njihove roditelje stavio u položaj da biraju između vjeronauka i informatike digao na noge ne samo katolički kler već i sve desne stranke i katoličke udruge.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Drugi, još važniji, je to što se vjeronauk jednostavno ne može istisnuti iz satnice u kojoj se izvodi obavezna nastava u neku suprotnu smjenu, kako se to često čini s drugim izbornim predmetima poput informatike ili stranog jezika. Zašto? Jednostavno zato što je Hrvatska država sa Svetom stolicom potpisala takve ugovore (tzv. Vatikanski ugovori) koji vjeronauku daju status izbornog predmeta, ali koji je povlašten u odnosu na druge izborne predmete. Jezikom Georgea Orwella, u Hrvatskoj su svi izborni predmeti jednaki, no vjeronauk je jednakiji od drugih.

Što to točno znači? Prema tzv. Vatikanskim ugovorima, koji su međunarodnog karaktera, vjeronauk je izborni predmet, no za one koji ga izaberu postaje obavezan predmet. I to je u redu jer isto vrijedi za sve izborne predmete. Oni se biraju na početku školske godine, a kada se jednom izaberu, postaju obavezni; učenik se ne može usred godine sjetiti da ih više ne želi pohađati. No, tu sada dolazi ono po čemu je vjeronauk jednakiji. Naime, Hrvatska 1. člankom Vatikanskih ugovora jamči poučavanje vjeronauka kao „obveznoga predmeta za one koji ga izaberu, pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta“. To pak znači da se mora poučavati zajedno s ostalim obaveznim predmetima, u istoj smjeni, a ne izvan redovne nastave.

Dakle, ministrica istiskivanjem vjeronauka iz obavezne satnice ne bi samo naljutila brojne moćne ljude i organizacije, ona bi također kršila zakon. A budući da Vatikanski ugovori predstavljaju međunarodni sporazum, oni su iznad hrvatskih zakona što pak znači da se mogu mijenjati samo na inicijativu viših instanci i u dogovoru obje strane – Svete stolice i hrvatskih vlasti. Ministrica to ne može učiniti na svoju ruku jer nema mandat za takvo što.

Mogu li informatika i vjeronauk zajedno?

 


Tu sada dolazimo do nekoliko velikih problema. Bolje rečeno, do njih dolazi ministrica sa svojim planovima za uvođenje obavezne informatike. Naime, istina je da naši učenici imaju manji ukupan broj sati u godini od svojih europskih vršnjaka. Međutim, jedan od ključnih razloga za to je, među ostalim, i činjenica da mi imamo značajno više praznika i državnih blagdana od većine drugih europskih zemalja. Drugim riječima, dnevna satnica hrvatskih učenika opterećena je do maksimuma, iako ukupna godišnja satnica nije. Svako dodavanje novog obaveznog predmeta zahtijevalo bi produženje školske godine i preraspoređivanje školskog plana kako bi se rasteretile dnevne školske satnice. Za očekivati je da se takav potez ne bi svidio nikome – ni učenicima ni roditeljima, a osobito nastavnicima koji već sada smatraju da su premalo plaćeni za svoj rad; duže godišnje odmore uglavnom smatraju slabašnom kompenzacijom za skromne prihode.

Drugi problem s kojim će se morati suočiti Divjak svakako je činjenica da u Hrvatskoj imamo popriličan broj škola koje rade dvosmjenski, pa čak i neke koje rade u tri smjene. Jako je teško zamisliti kako će se dodatni sati obavezne informatike strpati u obaveznu satnicu u takvim školama, a da se ništa drugo ne izbaci. Možda je rješenje u nekim nultim satovima ujutro ili dodatnim navečer?

Još jedno važno pitanje na koje će tim ministrice trebati odgovoriti jest kako će se točno riješiti činjenica da će se informatika uvoditi frontalno u sve škole po dva razreda odjednom – u 2018./2019. u sve pete i šeste razrede, a potom u sve sedme i osme. Naime, nije jasno kako će učenici koji nisu imali obaveznu informatiku u petom razredu odmah početi učiti program za šesti, kao da su gradivo iz petog već usvojili.

U svakom slučaju ministricu čeka veliki posao na pripremama za uvođenje obavezne informatike. Neki stručnjaci zbog svega navedenog smatraju da bi joj možda bilo bolje da je za školsku godinu 2018./2019. najavila eksperimentalno uvođenje obavezne informatike u neki veći broj škola u kojima postoje odgovarajući uvjeti za to, a ne odmah u sve. Naravno, o svemu ovome ima smisla polemizirati samo ako ova vlada i Divjak u njoj opstanu do početka sljedeće školske godine i ako pod nogama ministrice ne bude previše klipova, unatoč podršci koju ona i reforme obrazovanja uživaju u bazi - među učenicima, studentima, profesorima i sindikatima.

 

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije