Foto: Hina

U HRVATSKOJ prema Poreznoj upravi, oko 7 tisuća tvrtki i obrta od početka godine radnicima nisu isplatili najmanje tri plaće zaredom. Ministar rada Mirando Mrsić u razgovoru za Media servis međutim uvjerava - lista srama i kazneno sankcioniranje neisplate plaća nisu 'mrtvo slovo na papiru'. S ministrom Mrsićem razgovarala je Vlatka Koren.

Velik broj, više od pet tisuća tvrtki koje ne isplaćuju plaće. Onima koji ih ne primaju čini se da su odredbe u Kaznenom zakonu i sada objava liste srama u stvari 'mrtvo slovo na papiru' i da je vrući krumpir prebačen na Poreznu upravu i Državno odvjetništvo?

- Pa ne, kaznene i prekršajne odredbe su vrlo jasne. Ovo je još jedan kamenčić u tom mozaiku koji bi trebao biti slika Hrvatske kao uređene države. Što se tiče kaznenih prijava, tu ćemo razgovarati s Ministarstvom pravosuđa, obzirom da zakonsko rješenje nije do kraja polučilo uspjeh. Imao relativno malo kaznenih prijava, a ovako velik broj tvrtki koje ne isplaćuju plaće. Naime, u kaznenom postupku je vrlo teško dokazati da je netko imao sredstva, a namjerno nije isplatio plaće. Tu dolazimo do onog drugog problema da se osnivaju tvrtke kćeri, da radnici ostaju u jednoj tvrtki, a dobit odlazi u drugu. To su sve stvari koje ćemo sada zajedno s Ministarstvom financija, Poreznom upravom i ministarstvom kojem sam na čelu, cijelu sliku uokviriti i napraviti određene pomake. Jer sada imamo konačno i alat na koji način možemo spriječiti da radnici toliko vremena ne dobivaju plaću.

Vezano uz prekršajne prijave. U praksi postupci idu dosta teško. Lažnu listu trebalo bi posvjedočiti na sudu, međutim, mnogo ljudi je bez posla, pa se drugi boje svjedočiti. Uglavnom to prolazi bez sankcija.

- Sa JPP obrascem vidimo tko isplaćuje plaće, a tko ne. Dakle, ako netko ne isplaćuje, mi to vidimo, jer inspektori rada imaju uvid u bazu. S druge strane, onaj tko nije isplatio plaće, a to vidimo u obrascu, dužan je dati obračunsku listu. Radnici ju moraju imati. Tu također neke stvari rješavamo s FINA-om, jer se puno puta dogodilo da su radnici došli s obračunskom listom koju je onda FINA tumačila na svoj način. Recimo, imali smo primjer u jednoj poslovnici da je referent zahtijevao da poslodavac udari pečat i potpiše da nije isplaćena plaća. Što ne piše ni u kakvom zakonu i pravilniku. Stoga ćemo i s FINA-om neke stvari pojednostaviti da te ovrhe idu brže, da se radnici mogu naplatiti.

Što je s onim poštenim poslodavcima koji su u problemima, možda i zbog dugovanja države? Hoće li se ići s nekim prijedlozima prema, recimo, Ministarstvu gospodarstva ili financija? Eventualno oko korekcije poreza ili nekih modela da im se olakša pozicija?

- U tim slučajevima, kada tvrtka ima određenih problema s naplatom, ulazi se u predstečajnu nagodbu. I onda se vidi na koji način će se stvari riješiti. Najgore je ono što nam se desilo, da se mjesecima ne isplaćuje plaća, da se ništa ne pokreće - niti predstečajna, niti bilo koji mehanizmi naplate, i da nakon šest, sedam mjeseci kada sve nestane radnici ostanu bez svojih plaća.

Prema novom Zakonu o radu, rekli ste da u Hrvatskoj ne trebamo strahovati od budućeg gubitka prava, zbog leasinga i agencijskog rada?

- To je jedna floskula. Nikakvi 'radnici na leasing'. Dakle, radnici preko agencija imaju ista prava kao i oni radnici kod kojih su oni izaslani raditi. Agencije postoje već 10 godina i tržište nije uopće bilo regulirano. To tržište treba razviti. Mi smo samo produžili mogućnost da radite kod poslodavca preko agencije, umjesto jedne, tri godine. Ono što se do sada događalo, kod jednog poslodavca ste radili godinu dana, onda vas je agencija prebacila u svoju sestrinsku agenciju, pa ste opet kod tog poslodavca radili godinu dana. Pa opet...Cijelo vrijeme ste bili nesigurni. Nama je cilj da se u agencijama počne zapošljavati na neodređeno vrijeme i to su one izmjene koje su značajne u ovom zakonu.