KRAJEM svibnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirano je 138.030 nezaposlenih, što je na mjesečnoj razini pad za 7.2 posto, a na godišnjoj razini za 12.6 posto, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci HZZ-a.

Svibanj je drugi mjesec za redom s padom broja nezaposlenih na godišnjoj razini unazad nešto više od godinu dana, točnije od ožujka lani. Naime, u svibnju ove godine nezaposlenih je 19.809 manje nego u svibnju lani.

Po podacima HZZ-a krajem svibnja je u evidenciji nezaposlenih bilo 10.714 osoba manje nego krajem travnja.  

Pad broja nezaposlenih

Dnevni podaci HZZ-a pokazuju da se pad broja nezaposlenih nastavio i u lipnju - trenutno je na Zavodu 130.170 nezaposlenih, što je za 7860 osoba manje nego krajem svibnja. Na HZZ-u su trenutno objavljena 22.364 slobodna radna mjesta. 

Tijekom svibnja je u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena ukupno 9471 osoba, što je 12.1 posto manje nego u svibnju lani.

Pritom je 71.3 posto novoprijavljenih, ili 6756, u evidenciju došlo izravno iz radnoga odnosa. Izravno iz radnog odnosa u svibnju je najviše osoba došlo iz prerađivačke industrije - 1351 ili 20 posto, a slijede trgovina na veliko i malo (1057 ili 15.6 posto), građevinarstvo (563 ili 8.3 posto), pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane (527 ili 7.8 posto) te obrazovanje (516 ili 7.6 posto).

Po podacima HZZ-a, u evidenciju nezaposlenih je u svibnju ove godine 2458 osoba (26 posto ukupno novoprijavljenih) ušlo iz neaktivnosti, 225 (2.4 posto) prijavilo se nakon redovitog školovanja, a 32 osobe (0.3 posto) iz drugih poslovnih aktivnosti. 

Iz evidencije nezaposlenih u svibnju je izišlo 20.185 osoba, što je 65.8 posto više nego u svibnju 2020. godine.  

Od toga su zaposlene 16.934 osobe, i to 16.098 osoba ili 95.1 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa.

Gdje se najviše zapošljavalo?

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u djelatnosti pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane u kojoj je u svibnju posao našlo 3960 osoba, što je 24.6 posto zaposlenih temeljem radnog odnosa.

U trgovini na veliko i malo u svibnju je na temelju zasnivanja radnog odnosa zaposleno 2198 osoba (13.7 posto), u prerađivačkoj industriji 1893 osobe (11.8 posto) i u javnoj upravi i obrani 1268 osoba (7.9 posto).

Po podacima HZZ-a u svibnju je 836 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti (npr. registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.).

Iz evidencije nezaposlenih je u svibnju ove godine izašla 3251 osoba zbog ostalih zakonskih razloga, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Gledano po županijama, u zapošljavanju su u svibnju predvodili Splitsko-dalmatinska županija (2598 osoba ili 16.1 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska županija (1621 osoba ili 10.1 posto) te Grad Zagreb (1587 osoba ili 9.9 posto).

Istodobno je najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen u Splitsko-dalmatinskoj županiji (26.120 ili 18.9 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (18.159 ili 13.2 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (15.876 ili 11.5 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1742 ili 1.3 posto). 

Po podacima HZZ-a u svibnju je 24.371 osoba ili 17.7 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristila novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade na godišnjoj se razini smanjio za 43.3 posto ili 18.574 osobe.