POZNATO je da su brojke najbolji lijek protiv demagogije. U situaciji u kojoj se državni vrh voli praviti kako će izbjeći ozbiljne posljedice krize Državni zavod za statistiku objavio je da je BDP u prvom tromjesečju 2009. pao za 6,7 posto, što je najveći realni pad u posljednjih desetak godina.

DZS navodi da su sve kategorije BDP-a značajno pale, izuzev državne potrošnje koja je i dalje rasla. Izdaci za potrošnju kućanstava, najveća kategorija u BDP-u, realno su pali 9,9 posto, što je najveći realni pad u posljednjih deset godina, dok je realni pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio 12,4 posto. Pad izvoza roba i usluga iznosi 14,2 posto, a pad uvoza roba i usluga 20,9 posto. Jedino što je poraslo su izdaci za potrošnju države , i to za 3,9 posto.

Katastrofalno prvo tromjesečje

Na pad BDP–a utjecao je znatan pad realne dodane vrijednosti industrijske proizvodnje i trgovine. Pad bruto dodane vrijednosti (BDV) zabilježen je u sljedećim djelatnostima: rudarstvo i vađenje, prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom (10,3 posto), trgovini (15,0 posto), hoteli i restorani (4,4 posto) te usluge prijevoza (5,2 posto) u odnosu na isto tromjesečje prošle godine.

Poljoprivreda i djelatnost građevinarstva zabilježile su nešto usporeniji pad dodane vrijednosti u prvom tromjesečju 2009. godine. Pad bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi iznosio je 0,6 posto, a u graditeljstvu 1,7 posto u odnosu na isto tromjesečje 2008. godine. Realni rast BDV- u odnosu na prvo tromjesečje 2008., iako nigdje veći od dva posto, ostvaren je u financijskom poslovanju, poslovanju nekretninama i poslovnim uslugama, javnoj upravi i obrani, socijalnom osiguranju, osobnim uslugama i djelatnosti kućanstava.

Što će biti dalje?

Ako su rezultati prvog tromjesečja tako loši, ne treba biti ekonomski genij da bi se shvatilo kakvi će biti rezultati trećeg tromjesečja, u kojemu se upravo nalazimo. Tradicionalni izvor punjenja budžeta, a negativnom selekcijom i jedini izvor prihoda velikom broju ljudi, turistička sezona, krenula je loše, a kako vrijeme bude prolazilo situacija će biti sve gora. Uz planine duga koje Hrvatska mora otplatiti ove godine, vijesti su sve neugodnije po vladu, koja će uskoro morati ići po kredit kod MMF-a, iako to nitko ne želi priznati javno.

Ministar financija Ivan Šuker danas je naznačio kako bi novi rebalans proračuna mogao biti već za dva tjedna, pokušavši usto uvjeriti javnost da prihodovna strana proračuna nije zabrinjavajuća. Ponovio je HDZ-ovu mantru o tome kako će se morati rezati potrošnja ili povećati deficit, iako je teško vidjeti gdje zamišlja to rezanje potrošnje kad mu zbog svakog najavljenog rezanja slijedi serija prosvjeda nakon kojih Vlada pristaje na bilo kakav zahtjev, dok mu povećanje deficita nosi izvjestan rizik rušenja kreditnog rejtinga.

Još gori podaci

Podaci u HDZ-ovom upravljanju gospodarstvom također dovoljno govore sami za sebe. Ni godina koja je prethodila ovoj nije prošla puno bolje. Po podacima MMF-a iz svibnja,
rast hrvatskog 2,36 posto i bio je uvjerljivo najmanji od 1999. godine, kad se država nalazila u zadnjoj ozbiljnoj krizi. No, budući da je financijska kriza zahvatila cijeli svijet, nizak ili negativan rast BDP-a zabilježen je i u drugim zemljama. Ipak, usporedba podataka iz zadnjih pet godina među tranzicijskim zemljama nije nimalo ugodna po HDZ.

Hrvatsko gospodarstvo po pitanju rasta BDP-a ima najgore rezultate u regiji zapadnog Balkana, druge najgore rezultate u tranzicijskoj Europi i druge najgore rezultate među svim tranzicijskim zemljama na svijetu. U vlastitoj regiji Zapadnog Balkana Hrvatska je u 2008. ostvarila dvostruko lošiji rezultat nego sve ostale zemlje. Usporedbe radi, Albanija je u 2008. godini ostvarila gospodarski rast od 6,3 posto, a Crna Gora od 7,5 posto. Situacija je slična u cijeloj "regiji", koju Hrvatska voli vjerovati da predvodi, ali i šire. Od svih tranzicijskih zemalja gore rezultate od Hrvatske ima jedino Mađarska, u kojoj je nesposobni premijer Ferenc Gyurcsany dao ostavku, dok kod nas nesposobni premijer javnost zabavlja naklapanjima o svojoj kandidaturi za predsjednika.

HGK: Mislili smo da će pad biti 7 posto

Iz HGK poručuju da su očekivali i gore rezultate, odnosno pad od 7 posto, zbog domaćeg pada potrošnje, industrijske proizvodnje, investicija u kapital, broja građevinarskih projekata i investicija države, prometa u trgovinama na malo te nespremnost Hrvatske na globalnu financijsku i ekonomsku krizu.

Ne predviđaju da bi se išta moglo poboljšati u dogledno vrijeme, već naprotiv - gospodarstvenike čekaju još veće neprilike.