Najgora Vlada JI Europe objavila smjernice ekonomske i fiskalne politike
Foto: Marija Mihić (Cropix)
NAJGORA Vlada jugoistočne Europe po gospodarskim pitanjima danas je u Banskim dvorima prihvatila dokument od 27 stranica velebnog naziva "Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2012. godine do 2014. godine". To znači da bi se smjernica Kosoričine Vlade trebala pridržavati Vlada koja je naslijedi.
Da sa našeg puta ne skrenete
Podsjetimo kako Vlada Jadranke Kosor jedina od zemalja "nove Europe" ne bilježi pozitivan gospodarski rast što su u svojim dokumentima evidentirali svi do MMF-a, Svjetske banke, UN-a pa do analize HNB-a pa sve do prikaza aktualnog gospodarskog stanja analitičara banaka koje djeluju u Hrvatskoj. Hrvatska je od nedavno na samom dnu liste jugoistočne Europe po stranim investicijama daleko ispod Srbije, Crne Gore i Albanije, što je bila gotovo pa nemoguća misija s obzirom da smo u razdoblju prije Kosor bili lideri regije. Štoviše Kosor je u dvije godine svoje vladavine strane investicije svela na brojke iz ratne 1995. godine kada je Vladi u Banskim dvorima primarnije bilo dobiti rat i vratiti teritorij nego razbijati glavu o ekonomskim problemima.
Najgora Vlada bi da je slijedi i sljedeća Vlada
Ekonomske analize izražavaju duboku zabrinutost činjenicom da je Hrvatska jedan od rijetkih zemalja Europe od koje se tek očekuje da počne pokazivati pokazatelje koji bi upućivali na "naznake izlaska iz gospodarske krize". Štoviše posljednji izvještaj o makroekonomskim pokazateljima donosi kako su svi bitni faktori još uvijek "u crvenom" odnosno negativni. Ni jedan makroekonomski pokazatelj nije "u plusu".
Unatoč svim činjenicama najgora Vlada jugoistočne Europe danas je svom zasjedanju nadmeno prihvatila dokument prema kojem bi se trebala ravnati Vlada koja ih naslijedi nakon parlamentarnih izbora. No, vratimo se na sam dokument.
Kako su oni to zamislili
"Sukladno gospodarskim okolnostima i Zakonu o fiskalnoj odgovornosti očekivani deficit
državnog proračuna se s 4,3 posto BDP-a u 2011. snižava u 2012. na razinu od 3,4 posto, u 2013. na 2,3 posto BDP-a te u 2014. na razinu od 1,6 posto BDP-a. Sveukupno na razini konsolidirane opće države deficit se s ovogodišnjih 4,9 posto BDP-a snižava na 3,8 posto BDP-a u idućoj godini, 2,6 posto BDP-a u 2013. te 1,8 posto BDP-a u 2014. godini", navodi se u Vladinom dokumentu koji priznaje da je cijelo okruženje Hrvatske još u 2010. godini izašlo iz krize.
Teorija da je Hrvatska kasno ušla u krizu pa će najkasnije i izaći, čini se da i dalje itekako drži vodu Kosoričinih ekonomista.
"S obzirom da Republika Hrvatska ostvaruje preko 60 posto svoje robne razmjene sa zemljama
Europske unije, prognoze gospodarskih kretanja u Europskoj uniji imaju značajan utjecaj na
očekivanja o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj", navodi se u izvještaju u kojem se kaže da su sve zemlje izašle iz krize pa će tako izaći i Hrvatska.
Svi će izaći pa će valjda i Hrvatska
"U tom smislu, formiranje očekivanja o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj značajno ovisi o situaciji u Njemačkoj, Italiji i Sloveniji s kojima je Hrvatska najintenzivnije gospodarski povezana", piše u Vladinom dokumentu koji dijelom analizira i oporavak tih zemalja u 2010. godini.
Prema Vladinim očekivanjima u 2011. godini očekuje se realni rast BDP-a od 1,5 posto nakon čega je projicirano ubrzanje realnog rasta na 2,5 posto u 2012.,3,5 posto u 2013. te 4,0 posto u 2014. godini.
A sad je pravo pitanje kako to misle napraviti? Vrlo jednostavno, ako pitate Kosor&društvo, kako nismo svojom voljom ušli u krizu, tako bi prema ekonomskim analizima Sanaderova i Kosoričinog HDZ-a, bez vlastite volje iz nje trebali i izaći.
"Gospodarska aktivnost u nadolazećem razdoblju u Hrvatskoj biti će podržana očekivanim povoljnim kretanjima u gospodarskom okruženju, prvenstveno daljnjim gospodarskim kretanjima Europske unije na što ukazuju projekcije Europske komisije za 2011. i 2012. godinu", zaključuje se u izvješću.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati