Foto: Hina

MINISTRI financija eurozone postigli su u Bruxellesu dogovor koji će omogućiti Grčkoj pristup novim sredstvima u okviru trećeg programa financijske pomoći dok se istodobno utvrđuju mjere za olakšavanja dužničkog tereta te zemlje čiji je cilj osiguranje sudjelovanja MMF-a.

Dogovorom, postignutim nakon 11 sati pregovora, omogućit će se da Grčka primi ukupno 10,3 milijarda eura idućih mjeseci koje treba ta zemlja da ponovno ne bankrotira. Atena može očekivati prvu tranšu pomoći od 7,5 milijarda eura u lipnju kad se dovrše tehnički poslovi i zaključi da je Atena ispunila sve uvjete. Grčka samo u srpnju mora platiti tri milijarde eura duga.

Ostatak sredstava bit će isplaćen nakon ljeta, suglasili su se ministri financija eurozone, pod uvjetom da Atena provede daljnje reforme uključujući na području privatizacije, upravljanja bankama i energetike.

Jedno od najtežih pitanja bilo je pitanje olakšavanje dužničkog tereta na kojemu MMF ustrajava dok je takav pristup za zemlje poput Njemačke bio problematičan.

Dogovor postignut u srijedu uključuje kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere koje će osigurati da Atena može platiti svoje dugove. Prema njemu zemlje eurozone suglasile su se da ponude Ateni otpis dugova 2018. ukoliko to bude potrebno da ispuni dogovorene kriterije za olakšavanje dužničkog tereta. 

Na temelju predloženih mjera koje bi, prema šefu euroskupine Jeroenu Dijsselbloemu, bile prilagođene grčkim potrebama stručnjaci MMF-a predložit će upravnom odboru da izradi novi financijski paket za Grčku prije kraja godine.

Grčki ministar financija Euclid Tsakalotos kazao je kako je ovo važan trenutak za zemlju izražavajući optimizam da bi ovo mogao biti "početak izlaska Grčke iz začaranog kruga recesije, mjera, recesije u otvoreni put za ulaganja u Grčku".

Atena je s vjerovnicima provela mjesece pregovarajući o reformama i mjerama smanjenja potrošnje koje bi omogućile da Grčka i dalje prima novac iz programa pomoći vrijednog 86 milijarda eura.

Uoči sastanka ministara financija grčki parlament donio je nekoliko mjera štednje među kojima kontroverznu reformu mirovinskog sustava i poreznu reformu kojom se povećavaju porezi.