NATO je zatražio od članica više novca za rast plaća svojih djelatnika, što su neke saveznice odbile jer smatraju da je taj zahtjev neprimjeren s obzirom na gospodarske posljedice covida-19, rekla su u ponedjeljak tri europska diplomata.

Predloženi rast od oko 2.2 posto bio bi najveći u četiri godine i dolazi u vrijeme kada vojni savez želi zaključiti svoj proračun za 2021., a europska gospodarstva su suočena s najvećim padom od Drugog svjetskog rata.

Taj je potez izazvao dodatne napetosti u NATO-u nakon optužbi američkog predsjednika Donalda Trumpa da europske saveznice uzimaju američku zaštitu zdravo za gotovo te narušavanja imidža saveza izjavom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je prošle godine rekao da se organizacija nalazi u stanju "moždane smrti".

"Došlo je do gospodarske krize uslijed pandemije, a oni traže novac za instituciju u kojoj najniža plaća iznosi 4000 eura. To je sprdačina", rekao je europski diplomat upoznat s tim pitanjem. "Tražiti od država da povećaju uplate u vrijeme covida-19 je neodgovorno."

Oko tisuću civila je u međunarodnom osoblju NATO-a, koje se sastoji isključivo od građana zemalja članica. Oni pružaju savjete, smjernice i administrativnu potporu nacionalnim izaslanstvima u sjedištu NATO-a.

NATO je odbio detaljno komentirati to pitanje.

"Plaće u NATO-u podliježu godišnjoj prilagodbi na temelju metodologije koju su dogovorile sve članice. Prilagodbe odražavaju usklađivanje plaća civila... To se radi u koordinaciji s drugim međunarodnim organizacijama poput OECD-a, Vijeća Europe i Europske svemirske agencije", rekao je dužnosnik NATO-a u odgovoru na pitanja agencije Reuters.