Foto: Guliver Image / Getty Images

MINISTRI vanjskih poslova zemalja članica NATO-a snažno su osudili kao ilegalnu rusku vojnu intervenciju u Ukrajini i izrazili punu potporu ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti te suspendirali vojnu suradnju s Rusijom.

"Mi, ministri vanjskih poslova NATO-a, ujedinjeni smo u osudi ruske ilegalne vojne intervencije u Ukrajini i rusko kršenje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Ne priznajemo ruski nelegalni i nelegitimni pokušaj aneksije Krima", kaže se u zajedničkoj izjavi 28 ministara, među njima i hrvatske ministrice Vesne Pusić.

Ministri NATO-a koji u utorak i srijedu zasjedaju u sjedištu Saveza u Bruxellesu sastali su se i ukrajinskim ministrom vanjskih poslova.

NATO je od Rusije zatražio da se uključi u "istinski dijalog koji će voditi prema političkom i diplomatskom rješenje koje poštuje međunarodno pravo i ukrajinske međunarodno priznate granice" te da hitno poduzme mjere koje će voditi smanjenju napetosti - smanji broj vojnika na Krimu na razinu od prije krize i da ih povuče u baze, da smanji vojne aktivnosti duž ukrajinske granice, da poništi nelegalnu i nelegitimnu aneksiju Krima, da se suzdrži od daljnjeg miješanja i agresivnih akcija u Ukrajini, da poštuje prava ukrajinskog stanovništva, uključujući krimske Tatare te ispuni svoje međunarodne obveze i poštuje međunarodno pravo.

NATO ističe da je "neovisna, suverena i stabilna Ukrajina, snažno privržena demokraciji i vladavini prava, ključna za euro-atlantsku sigurnost".

Ministri su također odlučili suspendirati sve praktične aspekte civilne i vojne suradnje s Rusijom, ali će nastaviti politički dijalog kako bi razmjenjivati stajališta o ovoj krizi.

Sjevernoatlantsko vijeće na razini ministara vanjskih poslova razmatrat će odnose s Rusijom na svom sljedećem sastanku u lipnju.

Moskva upozorava Kijev neka se ne približava NATO-u

Rusija je upozorila u utorak Kijev neka se ne približava NATO-u jer su prijašnji njegovi pokušaji u tom smjeru naštetili njihovim međusobnim odnosima kao i odnosima između Rusije i NATO-a.

"(Prethodni pokušaji) doveli su do zamrzavanja rusko-ukrajinskih političkih kontakata, naštetili su odnosima NATO-a i Rusije... i doveli do podjele ukrajinskog društva", objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova dok u Bruxellesu zasjedaju ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a.

Ruski MVP upozorava da će budući gospodarski odnosi između Moskve i Kijeva "uvelike ovisiti o vanjskopolitičkim akcijama Ukrajine".

Rusija smatra Ukrajinu, bivšu sovjetsku republiku, dijelom svoje tradicionalne zone utjecaja i želi da se u ukrajinski ustav unese odredba o neutralnosti koja bi spriječila ukrajinsko pristupanje NATO-u.

Ukrajina je nastojala kandidirati se za članstvo u NATO-u za mandata predsjednika Viktora Juščenka (2005. do 2010.), čemu se Kremlj protivi jer bi prijemom susjedne Ukrajine u savez NATO dopro do ruskih granica.

Rehn obećao brzu pomoć Ukrajini

EU će hitno uplatiti financijsku pomoć Ukrajini, rekao je u utorak europski povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn, otklonivši mogućnost ekonomskih sankcija protiv Rusa, osim u slučaju da poduzmu daljnje akcije.

To je prilika za brzu financijsku potporu Europe Ukrajini, s obzirom na to da je Kijev suočen s poskupljenjem plina što ga kupuje od Rusije nakon pokušaja da se odupre miješanju Moskve.

EU je u sklopu paketa potpore i u suradnji s Međunarodnom monetarnim fondom Ukrajini obećao 11 milijarda eura.

"U interesu je Ukrajine, ali i Europe da se održi stabilnost", rekao je Rehn novinarima na marginama sastanka europskih ministara financija koji se održava u Ateni, dodavši da će se prva isplata obaviti uskoro.

Istaknuvši želju Bruxellesa da se Ukrajini pruži potpora, Rehn je u Ateni odbacio zamisao o oštrijoj kazni Rusiji nakon aneksije Krima.

"Kada su sankcije posrijedi, nijedan razuman Europljanin ne želi ekonomske sankcije", rekao je, dodavši da sankcije neće biti potrebne ukoliko Moskva ne poduzme nove akcije.

Merkel kaže još uvijek previše ruskih vojnika blizu ukrajinske granice

Smanjenje broja vojnih snaga na granici s istočnom Ukrajinom koje je naredio ruski predsjednik Vladimir Putin nije dovoljno, rekla je u utorak njemačka kancelarka Angela Merkel, dodavši kako je u regiji ostalo još previše vojnika.

"Ovo bez sumnje nije posljednji potez koji treba napraviti, jer je broj vojnika razmještenih na ukrajinskoj granici i dalje vrlo velik", rekla je Merkel novinarima na konferenciji za novinare.

Nastojeći smanjiti napetosti u najtežem sukobu između Istoka i Zapada nakon Hladnoga rata, Rusija je u ponedjeljak s ukrajinske granice povukla dio vojnih snaga, što je SAD ocijenio kao pozitivan znak ako se potvrdi da je riječ o povlačenju.

Švedska i Finska odlučuju o obrambenim opcijama

U svjetlu ruskih poteza u Ukrajini, dvije nordijske zemlje koje nisu članice NATO-a, Švedska i Finska, promišljaju na koji način ojačati svoju obranu.

Finska i Švedska nisu članice NATO-a, dok druge tri nordijske zemlje, Norveška, Danska i Island, to jesu. Helsinki i Stockholm pitaju se trebaju li potražiti štit u Sjevernoatlantskom savezu, te ostaviti iza sebe dva stoljeća formalne neutralnosti.

I Švedska i Finska surađuju s druge tri nordijske zemlje koje su u NATO-u, a surađivale su i s NATO-vom misijom u Afganistanu.

Švedski zrakoplovi pomogli su libijskim pobunjenicima 2011., a u ožujku su se priključili vježbama u Norveškoj, u blizini ruske granice.

Neki političari već sada kažu da bi se trebalo ponovno preispitati je li tim dvjema zemljama mjesto u NATO-u.

"Mislim da bi bilo dobro imati otvorenu raspravu oko NATO-a već sada i nadam se da će svi sudjelovati u njoj, čak i oni koji se protive članstvu", rekao je finski premijer Jyrki Katainen prošli tjedan.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se jasna većina i u Švedskoj i u Finskoj protivi ulasku u NATO. Oko trećine Šveđana ušlo bi u NATO kao i petina Finaca.

"Ne postoji javna potpora članstvu u NATO-u, a Švedska ima veću slobodu djelovanja ako nije dio NATO-a", rekao je Peter Hultqvist, koji je na čelu parlamentarnog odbora za obranu.

"Postoji vjerovanje da je naša tradicija ostanka izvan vojnih saveza najbolji način da se očuva mir", rekao je, dodajući ipak da je potreban oprez. "Moramo nastojati poboljšati našu vojnu snagu".

Čak i Alexander Stubb, finski ministar za europska pitanja i jedan od rijetkih visoko pozicioniranih političara u Finskoj koji se zalaže za članstvo u NATO-u, kaže da sada nije dobar trenutak.

"Ne treba ući kad je vrijeme loše, već kad sja sunce. A to sada nije slučaj", rekao je.

Pusić razgovarala s ukrajinskim kolegom Deščicjom

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, koja u utorak i srijedu sudjeluje na ministarskom sastanku NATO-a razgovarala je na marginama toga sastanka s ukrajinskim kolegom Andrijom Deščicjom.

"Razgovarali smo o mogućnosti suradnje na nekim tehničkim projektima, uključujući dijalog unutar društva, stvaranje konsenzusa i pomirenja unutar različitih grupacija u ukrajinskom društvu", izjavila je ministrica Pusić.

"Bilo je riječi o tome da Ukrajina u izgradnji svojih institucija koristi neka od znanja i iskustava koje smo mi stekli za vrijeme pregovora o članstvu, iako Ukrajina u ovom trenutku ne pregovara o članstvu", rekla je ministrica.

Ona je izrazila nadu da će ministar Deščicja ovoga ljeta sudjelovati na Croatia forumu.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a snažno su osudili kao ilegalnu rusku vojnu intervenciju u Ukrajini i izrazili punu potporu ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti te suspendirali vojnu suradnju s Rusijom.