Nedostaje li zaista Hrvatskoj radne snage ili stotine tisuća ljudi radije sišu proračun nego rade?

Nedostaje li zaista Hrvatskoj radne snage ili stotine tisuća ljudi radije sišu proračun nego rade?

Foto: Index/123rf/Pixsell/Grgo Jelavić

HRVATSKA i uz relativno slabi rast ekonomije posljednjih godina sve više osjeća nedostatak radne snage. No usprkos tome, u usporedbi s drugim zemljama EU-a, imamo natprosječno visoku nezaposlenost i relativno nisku radnu aktivnost stanovništva, pa se postavlja pitanje nedostaje li Hrvatskoj radne snage ili ljudi ne žele raditi jer su se nakačili na proračun, što im omogućuje egzistenciju bez rada.

Nije neobično da probleme s nedostatkom radnika ima Njemačka, gdje je stopa nezaposlenosti 3,4 posto, ili Češka gdje je ona još niža, samo 2,2 posto. Ali što se događa u Hrvatskoj, u kojoj je i uz veliku potražnju za radnicima - svaki dan čitamo o nedostatku radnika u turizmu, poljoprivredi, građevinarstvu i industriji - imamo 160 tisuća ljudi koji se vode kao nezaposleni? Nezaposlenost u Hrvatskoj iznosi, prema podacima za ožujak, 9,4 posto, dok je prosjek EU-a 7,1 posto.

Da bi dostigla prosjek EU po zaposlenosti, Hrvatska treba zaposliti još 200 tisuća ljudi

Još važniji podatak od nezaposlenosti je stopa zaposlenosti. Iako bi ljudi u Hrvatskoj htjeli imati standard kao na sjeveru Europe - Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Islandu - podaci o zaposlenosti i duljini radnog vijeka pokazuju da njima novac nije pao s neba, nego da iza njihova visokog životnog standarda stoji rad.

U Hrvatskoj je zaposleno, odnosno radno aktivno, oko 63 posto stanovništva u dobi od 20 do 64 godine, što iznosi oko 1,5 milijuna ljudi, dok je prosjek EU-a preko 71 posto. Švedska ima zaposlenost preko 82 posto, a rekorder Island čak 87 posto. Kada bi se Hrvatska htjela izjednačiti s prosjekom Europske unije i doseći zaposlenost od 71 posto, trebala bi zaposliti još 200 tisuća ljudi.

Stopa zaposlenosti - Eurostat
 

Hrvatska ima dugu tradiciju bježanja u mirovinu, čim bi netko stekao nekakav “uvjet” koji bi mu omogućio da se nakači na mirovinski sustav, to bi i učinio. Još u Jugoslaviji masovno su se "sređivale" mirovine za poljoprivrednike koji su odradili 15-ak godina staža u tvornici. Nakon toga vratili bi se na svoje mini-poljoprivredno imanje kao umirovljenici. Mirovine su se masovno dijelile i sudionicima Drugog svjetskog rata. Zatim je veliki val raznih umirovljenja bio tijekom 90-ih, kada je država "zbrinjavala" višak radnika kroz razne dokupe mirovine. Tu su i lažni i pravi ratni veterani, od kojih su mnogi završili u mirovini, iako su (bili) radno sposobni. A mnogi su si u privatnom aranžmanu "sredili" invalidske mirovine kroz "plave kuverte".

Samo 100 tisuća umirovljenika ima puni staž

Tako smo došli do brojke od 1,2 milijuna umirovljenika, od kojih samo oko 100 tisuća ima puni staž od 40 godina. U toj brojci od 1,2 milijuna ljudi kriju se deseci ili stotine tisuća ljudi koji su radno sposobni i mogli bi raditi, ali eto, iz nekog razloga završili su u mirovini i sada umjesto da doprinose zajednici, oni koji rade, rade za njih - osiguravaju im mirovinu, besplatno zdravstveno osiguranje itd.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I iz podataka Eurostata o duljini radnog vijeka vidljivo je da se u Hrvatskoj znatno kraće radi u odnosu na većinu zemalja, pogotovo bogatih zemalja.

Duljina radnog vijeka u godinama - Eurostat

Naprimjer, u Švedskoj se u prosjeku radi 41,3 godine, Norveškoj 39,6 godina, Velikoj Britaniji 38,8 godina, Danskoj 40 godina itd. S druge strane, u Hrvatskoj je radni vijek tek 32,1 godinu u prosjeku.

Koliko ljudi u javnom sektoru je višak?

Također, postoji i velika “prikrivena nezaposlenost”. Naime, od oko 1,5 milijuna ljudi koji rade, njih 400 tisuća, zaposleno je u državnim i javnim službama ili poduzećima i njihov broj, usprkos smanjenju broja stanovništva i uvođenju suvremenih tehnologija, konstantno raste.

Ako pretpostavimo da je 20 posto zaposlenih u javnom sektoru višak, dolazimo do brojke od 80 tisuća ljudi koji primaju plaću, vode se kao zaposleni, ali su zapravo nezaposleni. Ne doprinose ekonomiji, nego su na teret javnim tvrtkama, državnom ili lokalnom proračunu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara