Foto: FAH

PO UZORU na krimski scenarij, proruski aktivisti odlučili su održati referendum i u Luganskoj oblasti na istoku Ukrajine. Ovaj referendum trebao bi biti održan u dvije faze.

Referendumi će se održati 11. i 18. svibnja. Na prvom će biti postavljeno pitanje o zadržavanju dosadašnjeg statusa ili o autonomiji Luganske oblasti. Tjedan dana kasnije stanovnici će se opredijeliti za to da li su za nezavisnu državu ili za ulazak u sastav Rusije.

Ranije su se u naseljima diljem Luganska održavali narodni skupovi kako bi se odredila pitanja za referendum.

U Lugansku je izabran i "narodni guverner" Valerij Bolotov koji je navodno preuzeo kontrolu nad policijom i sudovima.

Ukrajinske vlasti na neodobrene mitinge i pozive na referendume gleda kao na separatističke akcije te će biti predmet istražnog postupka.

Biden nudi pomoć ukrajinskom gospodarstvu

Američki potpredsjednik Joe Biden poručio je u utorak zastupnicima ukrajinskog parlamenta u Kijevu, uključujući predsjedničke kandidate, da su Sjedinjene Države spremne pomoći ukrajinskom gospodarstvu, ali i upozorio da se moraju boriti protiv "raka endemske korupcije".

Biden, koji je u ponedjeljak doputovao u posjet Kijevu, kazao j da će predsjednički izbori 25. svibnja biti najvažniji događaj u povijesti zemlje te da je Washington spreman pomoći u njihovu održavanju.

Ocjenjujući da je Ukrajina suočena s "ponižavajućim prijetnjama" i "zastrašujućim problemima", Biden je istaknuo da su Sjedinjene Države spremne pomoći njezinim čelnicima da iskoriste priliku za nacionalno jedinstvo.

Dodao je također da ne postoji razlog zašto Ukrajina ne bi mogla postići energetsku sigurnost, umjesto da ovisi o ruskim energentima, ali i napomenuo da je za to potrebno neko vrijeme.

Biden se u parlamentu sastao s privremenim ukrajinskim predsjednikom Oleksanderom Turčinovim, a razgovarat će se i s premijerom Arsenijem Jacenjukom.

Kijevske vlasti suspendirale su tijekom Uskrsnih blagdana vojnu operaciju protiv proruskih militanta koji u devet gradova na istoku zemlje još drže nekoliko javnih zgrada.

Obećale su da će ispuniti neke njihove zahtjeve koji uključuju decentralizaciju vlasti i jamstva za status ruskog jezika.

State Department je u ponedjeljak objavio fotografije koje, kako tvrdi, dokazuju da su neki od militanata zapravo pripadnici ruskih specijalnih snaga. Ruska vlada to nije komentirala.

Ukrajina, Rusija, Europska unija i Sjedinjene i SAD dogovorili su 17. travnja u Ženevi sporazum koji bi trebao spriječiti izbijanje građanskog rata u zemlji. Sporazum poziva na trenutačni prekid nasilja i razoružanje proruskih militanta.

SAD bi mogao uvesti sankcije Putinu

Sjedinjenje Američke Države mogle bi uvesti sankcije i protiv ruskoga predsjednika Vladimira Putina zbog krize u Ukrajini, izjavila je u ponedjeljak na konferenciji za novinare glasnogovornica State Departmenta Jen Psaki, ali je nagoviestila kako takva mjera neće biti poduzeta uskoro.

Na pitanje novinara ruske radio postaje Eho Moskva putem Twittera razmatra li SAD mogućnost uvođenja sankcija i protiv ruskoga predsjednika Putina, Psaki je na Twitteru odgovorila: "Da. Važno odrediti posljedice. SAD u stanju sankcionirati osobe, tvrtke i sektore. Cilj nisu sankcije. Cilj smirenje".

Medvedev: Rusija sposobna minimalizirati posljedice sankcija

Rusija je sposobna svesti na najmanju moguću mjeru posljedice bilo kakvih sankcija nametnutih kao rezultat ukrajinske krize, izjavio je u utorak ruski premijer Dmitrij Medvedev.

"Siguran sam da ćemo biti u stanju svesti posljedice sankcija na najmanju moguću mjeru", rekao je Medvedev u parlamentu.

Poručio je da će Rusija ustrajati na pravu na pravedan pristup stranim tržištima za izvoz svojih energenata te će, ako se pokaže potrebnim, poduzeti pravnu proceduru pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).

Govorkanja da bi Europa uvozila američki plin kako bi smanjila ovisnost o Rusiji Medvedev je ocijenio "blefom".

Istaknuo je i da je Rusija više nego ikada zainteresirana da svoj plin počne izvoziti i na razna druga tržišta.

U Dumi je Medvedev također potvrdio da će Rusija "kazniti" američku Visu i Mastercard, kartične kuće koje su u ožujku uvele sankcije protiv bankarskih institucija bliskih Kremlju te istaknuo da je to kršenje postojećih sporazuma.

Visa i Mastercard uskratili su usluge plaćanja klijentima nekoliko ruskih banaka, među kojima i banci Rusija koju kontrolira milijarder blizak Vladimiru Putinu.

Biden upozorava Rusiju da vrijeme istječe

Američki potpredsjednik Joe Biden upozorio je u utorak u Kijevu Rusiju da joj "vrijeme istječe" za ispunjavanje obećanja danog u Ženevi prošli tjedan kako bi se smirila kriza u Ukrajini.

Pozivajući Moskvu da povuče snage koncentrirane na ukrajinskoj granici i "prestane pričati i počne raditi" na predaji proruskih separatističkih militanata na istoku zemlje, Biden je na novinskoj konferenciji upozorio da će nove provokacije dovesti do novih sankcija protiv Rusije.

"Nijedna nacija ne bi smjela prijetiti svojim susjedima gomilajući snage na granici. Pozivamo Rusiju da povuče te snage", rekao je nakon sastanka s ukrajinskim premijerom Arsenijem Jacenjukom.

"Jasno poručujemo da će nove ruske provokacije dovesti do novih troškova i veće izolacije."

SAD je spreman uvesti strože gospodarske sankcije Moskvi.

"Neki žele razbiti Ukrajinu na dijelove", rekao je, dodajući da SAD stoji "uz ukrajinski narod i jedinstvenu Ukrajinu."

"Zadnjih nekoliko dana čuli smo svašta od ruskih dužnosnika. Sada je vrijeme da Rusija prestane pričati i počne raditi", poručio je. "Nećemo dopustiti da to postane otvoren proces. Vrijeme istječe."

Biden je ponovio također da SAD nikada neće priznati rusku aneksiju Krima.

Ukrajinski premijer kazao je da ruske specijalne snage u istočnoj Ukrajini nastoje potkopati predsjedničke izbore 25. svibnja, pridruživši se Bidenovim pozivima Rusiji da ih povuče, kao i snage s Krima.

Ukrajina, Rusija, SAD i EU potpisali su u četvrtak u Ženevi sporazum koji bi trebao spriječiti izbijanje građanskog rata u zemlji.

No, sporazum, koji poziva na prekid nasilja, razoružanje militanata i evakuaciju javnih zgrada, ostao je mrtvo slovo na papiru i separatisti su u ponedjeljak čak zauzeli neke nove zgrade.

SAD je Ukrajini odobrio novi paket od 50 milijuna dolara za pomoć u gospodarskim i političkim reformama te još osam milijuna dolara vrijednu neubojitu vojnu pomoć, uključujući radio uređaje i vozila, objavila je Bijela kuća.

EK poziva na punu provedbu ženevskog dogovora

 Europska komisija pozvala je u utorak da se što prije provede ženevski dogovor koji predviđa razoružanje ilegalnih naoružanih skupina, evakuaciju zauzetih zgrada, oslobađanje svih ulica, trgova i drugih javnih mjesta u Ukrajini.

"Pozivamo sve strane da poštuju odredbe i uvjete ženevskog dogovora. Sve što je zapisano u tom dogovoru mora biti provedeno", izjavio je na redovitoj konferenciji za novinare Michale Mann, glasnogovornik visoke predstavnice EU-a za vanjske i sigurrnosne poslove Catherine Ashton.

Prošli četvrtak u Ženevi je postignut dogovor između Sjedinjenih Država, EU-a Rusije i Ukrajine o mjerama koje trebaju dovesti do popuštanja napetosti.

Međutim, na terenu se ne provodi dogovoreno, a Rusija i Sjedinjene Države međusobno se optužuju za stanje u Ukrajini.

Na pitanje novinara, odnosi li se odredba o oslobađanju javnih površina i na Majdan, glavni kijevski trg, Mann je pročitao odredbe ženevskog dogovora po kojem "sve ilegalno zauzete zgrade moraju biti vraćene, sve ulice, trgovi i druga javna mjesta u ukrajinskim gradovima moraju biti oslobođeni".

Vođi Tatara zabranjen povratak na Krim na pet godina

Mustafi Džemilovu, vođi krimskih Tatara, zabranjen je idućih pet godina pristup ukrajinskom području koje je u ožujku anektirala Rusija, priopćio je u utorak Medžlis, tatarska skupština na Krimu.

Putujući u utorak ujutro s Krima u Kijev, 70-godišnjem Džemilovu je ruska granična policija izdala potvrdu kojom mu se do 19. travnja 2019. zabranjuje povratak u Rusku Federaciju, priopćio je Medžlis.

Taj je postupak proveden samo dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin prema krimskim Tatrima, od kojih su mnogi izrazili želju da ostanu ukrajinski građani, uputio gestu dobre volje. Masovnu deportaciju Tatara koju je 40-ih godina proveo Staljin, Putin je naime ukazom proglasio protuzakonitom te je Tatarima, kao i drugim manjinama, zajamčio autonomna prava.

Muslimanska zajednica Tatara dugo živi na Crnome moru i čini oko 12 posto od dva milijuna stanovnika Krima. Deportirani u središnju Aziju zbog navodne suradnje s nacističkim osvajačima, počeli su se vraćati na Krim 80-ih godina, a u velikom broju nakon raspada SSSR-a 1991.

Ukrajinska država te je godine priznala Medžlis kao predstavničko tijelo Tatara. Džemilov je bio predsjednik Medžlisa od utemeljenja 1991. do prošle godine. Ista zabrana izdana je i sadašnjem zamjeniku predsjednika Medžlisa Aslanu Omeru Kirimliju.

Potom je dodala: "Razmatra se niz dužnosnika. Mnoge bi trebalo sankcionirati prije nego bi razgovarali o predsjedniku Putinu."

Na novinarsko pitanje o Putinovoj izjavi prema kojoj se Rusija ne upliće u istočnu Ukrajinu gdje su proruski separatisti zauzeli vladine zgrade te se oglušuju o zahtjev da ih napuste, Psaki je twittala: "Putinova retorika nije u skladu s činjenicama na terenu."

SAD je uveo zabranu izdavanje viza i zamrznuo imovinu više ruskih dužnosnika i zastupnika koji se smatraju odgovornima za umiješanost u rusko anektiranje Krima prošli mjesec, a među njima su mnogi poslovni ljudi bliski s Putinom. Sjedinjene Države upozorile su na dodatne sankcije, koje bi pogodile cijele gospodarske sektore ukoliko Rusija ne bude poštovala sporazum postignut prošli tjedan u Ženevi, a cilj mu je smiriti krizu.

OESS-ov posrednik vodio "konstruktivne razgovore" sa separatistima

Glavni posrednik OESS-a u istočnoj Rusiji susreo se u utorak s vođama proruskih separatista koji su u Donjecku zaposjeli zgrade regionalne uprave i kazao je kako su razgovori bili konstruktivni.

"Imali smo korisni i konstruktivni sastanak s predstavnicima skupine koja je okupirala upravnu zgradu u Donjecku, gradonačelnikom Donjecka i šefom policije u Donjecku", kazao je Mark Etherington novinarima nakon razgovora koji su trajali oko 90 minuta.

"Objasnili su svoja stajališta. Također smo razgovarali o potrebi dijaloga i smanjenja napetosti i naravno potrebe da se suzdrži od nasilja".

Turčinov poziva na akciju na istoku Ukrajine nakon ubojstva političara

Privremeni ukrajinski predsjednik Oleksander Turčinov u utorak je pozvao na ponovno pokretanje protuterorističke operacije na istoku zemlje, nakon što je blizu Slavjanska pronađeno tijelo jednoga od mjesnih političara i članova njegove stranke.

Turčinov u priopćenju navodi kako su u blizini Slavjanska, koji je pod kontrolom proruskih separatista pronađena "brutalno mučena" tijela. Jedno od njih je, kako prenose mediji, tijelo člana gradskoga odbora Gorlovke, Volodimira Ribaka, člana Turčinovljeve stranke Batkivščina (Domovina), otetog 17. travnja.

"Ovi su zločini počinjeni uz punu potporu Ruske Federacije. Pozivam sigurnosne agencije da ponovno pokrenu i provedu učinkovite protuterorističke mjere čiji je cilj od terorista zaštititi ukrajinske građane koji žive u istočnoj Ukrajini", rekao je Turčinov.

Ukrajinski separatisti drže američkog novinara

Proruski separatisti u istočnoj Ukrajini u utorak su rekli da u zatočeništvu u Slavjansku drže američkog novinara, a informativni portal Vice News piše kako nastoji zajamčiti sigurnost svojem izvjestitelju Simonu Ostrovskom.

Samoproglašeni gradonačelnik Slavjanka Vjačeslav Ponomarjov na konferenciji za novinare je kazao kako njegovi ljudi u zatočeništvu drže američkog novinara. Nije naveo njegovo ime, no novinari koji rade u regiji tvrde da su naoružani muškarci u ponedjeljak odveli Ostrovskog te da ga, za razliku od ostalih zatočenika, još nisu pustili.

Vice News na internetskoj stranici prenosi kako su svjesni stanja te da su u kontaktu s američkim State Departmentom i ostalim vladinim tijelima te da nastoje "zajamčiti sigurnost prijatelja i kolege, Simona Ostrovskog".

Američki novinar već tjednima prati krizu u Ukrajini. Posljednji Tweet poslao je u ponedjeljak kada je pokrivao prethodnu konferenciju za novinare Vjačeslava Ponomarjova.

Napisao je da je tijekom konferencije za novinare jedna žena koja surađuje sa separatistima "sve nas nazvala lažovima" i zatražila od novinara donacije za pokop militanata koji su ubijeni u pucnjavi prethodnog dana.

Rusija kaže da Ukrajina mora hitno primijeniti ženevski dogovor

 Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u telefonskom je razgovoru s američkim državnim tajnikom Johnom Kerryjem u utorak rekao da Ukrajina mora poduzeti hitne korake kako bi primijenila sporazum čiji je cilj smiriti ukrajinsku krizu, izvijestilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

Lavrov je kazao kako treba povući naredbu o razmještaju vojnih snaga, razoružati pripadnike ukrajinske nacionalističke grupe Desnog sektora, osloboditi uhićene aktiviste u jugoistočnoj Ukrajini te započeti ustavne reforme, stoji u priopćenju ministarstva.

Poziv je realiziran na američku inicijativu, a Kerry i Lavrov su se dogvorili da će ostati u kontaktu.