Foto: FaH

KADA je nedavno posjetila liječnika obiteljske medicine koji ju je upozorio kako je moguće da u dojkama postoje promjene te ju uputio na ultrazvučni pregled dojke, žena iz Đakova nadala se da će pregled, kako je rekla, moći obaviti čim prije, te se riješiti straha i nelagode. Međutim, rečeno joj je kako na taj postupak mora čekati oko dva mjeseca, piše Glas Slavonije.

"Poludjela bih da sam čekala dva mjeseca. Zamislite tu nelagodu, strah, na koncu i da je bilo riječi o nečem malignom, što bi se dogodilo za dva mjeseca", priča svoj slučaj čitateljica koja je na kraju odlučila platiti privatni pregled kod liječnika, onkologa u Osijeku gdje je, srećom, utvrđeno kako se ne radi o težem oboljenju.

Kako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na svojim web stranicama nudi mogućnost provjere liste slobodnih termina u različitim zdravstvenim ustanovama, Glas Slavonije je provjerio koliko bi na ovaj pregled žena danas čekala.

U KBC-u Osijek “red” je dug 27 dana, u Domu zdravlja u Osijeku 28, u Domu zdravlja u Donjem Miholjcu čak 60, dok u Domu zdravlja u Đakovu, navodi se na stranicama HZZO-a, obavljaju narudžbe/predbilježbe za listopad ove godine i to osobno, u zdravstvenoj ustanovi. U OBŽ-u Našice na ovaj pregled čeka se 63 dana.

Manjak medicinara

HZZO na svojim je stranicama 23. kolovoza objavio i najnoviju listu broja narudžbi po ustanovama u cijeloj Hrvatskoj gdje su, dakako, i one slavonske. Navest ćemo neke od pregleda po broju i danima čekanja.

Primjera radi, u KBC-u Osijek na prvom pregledu na Aleorgologiji i kliničkoj imunologiji stoji broj otvorenih narudžbi 175, dok je navedenih dana čekanja 125.

Na prvom pregledu na Dermatologiji je 378 otvorenih narudžbi, no čeka se relativno kratko, 23 dana. Na Dijabetologiji na prvi pregled čeka 118 otvorenih narudžbi, sa 74 dana čekanja.

Nadalje, na prvi pregled na Neurologiji čeka 313 pacijenata, a doći će na red za oko 38 dana. Čak 850 otvorenih narudžbi je na prvom pregledu na Oftamologiji, a čeka se 89 dana.

Visok broj dana čekanja prema listama HZZO-a u KBC-u Osijek je i na prvom pregledu na Reumatologiji gdje se čeka 114 dana.

Liste čekanja pokazuju razinu organizacije u zdravstvu

U Ravnateljstvu KBC-a Osijek kažu kako su relativno zadovoljni listom čekanja na pregled u njihovoj ustanovi.

"S obzirom na kronični manjak zdravstvenih djelatnika u bolničkom sustavu, uključujući i naš KBC Osijek, možemo reći da smo relativno zadovoljni, s obzirom na to da je dužina čekanja na većinu specijalističkih pregleda unutar dva mjeseca. Trenutačno najkritičnija točka je UZV srca za koji je lista čekanja oko 160 dana. Uočeni problem planiramo rješavati poslijepodnevnim radom ili uvođenjem dodatnih termina subotom, na taj način smanjit će se lista čekanja i osigurati bolja dostupnost zdravstvene zaštite u našoj ustanovi", navode u Ravnateljstvu KBC-a Osijek.

U brodskoj bolnici na prvi dermatološki pregled čeka se 71 dan, na prvi pregled na Kardiologiji 109 dana, na Neorologiji 70 dana, Oftamologiji 115, Pedijatrijskoj kardiologiji 91 dan, također kod prvih pregleda.

Postoje prioriteti

Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata mr. Jasna Karačić, spec. psihoterapije, kaže kako liste čekanja u principu pokazuju stvarno stanje zdravstva, tj. njegovu organizaciju.

"Logično je da postoje prioriteti kod upisivanja i stvaranja lista, no često dođe do problema da akutna stanja nisu na vrhu prioriteta. Bolja informatizacija zdravstva sigurno bi pridonijela manjim listama, jer bi se izbjegle zamke dvostrukog upisivanja u nekoliko zdravstvenih ustanova. Također bi bilo poželjno da se uvede poslijepodnevni rad u dijagnostičkim pretragama, iz dva razloga. Prvo, kako pacijenti koji rade ne bi morali izostajati sa posla, a drugo, da se rastereti jedna smjena gdje specijalist obavi mnogo veći broj pretraga nego što je predodređeno. Međutim, s obzirom na to koliko nam liječnika nedostaje, dobro je i da se jedna smjena u potpunosti završi", ističe dr. Karačić, te nastavlja: “Bilo bi poželjno da što više privatnih ustanova ima ugovor s osiguravajućom kućom kako bi pacijenti mogli obaviti pretrage i izvan bolnice, i naravno, treba skinuti sva ograničenja na liječnike koji rade u bolnici, da mogu raditi i privatno. Jedino dobrom optimizacijom i ujedinjenjem svih strana sačuvat će se dragocjeni rad liječnika u normalnim uvjetima rada, a tako i dignitet pacijenata i bolesnika”.