U SJENI obilježavanja 135. obljetnice utemeljenja i postojanja samostana cistercita "Marija Zvijezda" u Banjoj Luci, koje je četvorodnevnim slavljem predvodio biskup banjalučki dr Franjo Komarica za blagdan Velike Gospe, ostao je do danas nerazjašnjen događaj od prije punih 16 godina, kad je iz istoimene crkve ovoga samostana redovnika Trapista ukraden tabernakul.

Tabernakul, zapravo škrinjica u koju se odlaže hostija prije čina pričešća, spadao je u najveće dragocjenosti banjalučkih cistercita, popularno zvanih i redovnicima Trapistima zbog sira koji su proizvodili i koji ih je sve do pred drugi svjetski rat proslavio diljem Europe i svijeta.

Tadašnji ekonom samostana, redovnik pater Anton Goričanec, u rano jutro 19. kolovoza 1988. godine, otkrio je ovaj vandalski čin: vratašca tabernakula bila su otkinuta, a svete hostije razbacane po kamenim pločama crkvenog poda.

"Vrlo se dobro sjećam: tadašnji biskup, pokojni Alfred Pichler, kojega sam prvoga izvijestio, zabranio je da se zove policija sve dok se hostija ne ukloni sa crkvenog poda odnosno iz škrinjice... Možda smo pri tome uklonili dragocjene tragove", priča danas za Hinu pater Tonči.

Vratašca ove škrinjice - koje su očito dobro informirani kradljivci tada odnijeli, zapravo su od neprocjenjive umjetničke vrijednosti.

Riječ je o djelu glasovitog talijanskog arhitekta Bruna Diamanta ( rođenog brata Bonaventure II , jednoga od četvorice opata samostana Marija Zvijezda) koji je tridesetih godina prošloga stoljeća uresio ovu jedinstvenu crkvu monumentalnim kamenim reljefima s prizorima iz Staroga Zavjeta... Bruno Diamant je, osim što je izradio nacrt tabernakula, angažirao nekoliko majstora filigrana koji su vratašca svete škrinjice uresili fantastičnim srebrnim pleterima i ornamentima.

No, svojevrsnu krunu tabernakula činilo je dvadesetak komada dragog kamenja (ametista, smaragda, rubina, topaza, akvamarina i oniksa) koje je Diamant koji je bio i geolog iskopao u brdima kod Kotor Varoša, grada udaljenog tridesetak kilometara zapadno od Banje Luke.

Ovi dragulji su, početkom tridesetih godina prošloga stoljeća, u ručnome prtljagu jednoga redovnika prokrijumčareni u Amsterdam gdje su izbrušeni prema nacrtima Bruna Diamanta. Isti redovnik (ime mu do danas nije poznato) vratio je izbrušene dragulje u Mariju Zvijezdu ali drugim itinererom.

Od 19. kolovoza 1988. godine do danas ni tadašnja policija, niti Interpol nisu ušli u trag ovim dragocjenostima.

Arhitekt, geolog i umjetnik Bruno Diamant nikada nikome nije povjerio lokaciju na kojoj je iskopao to drago kamenje, a i danas je tajna tko ih je ukrao.

Ipak, nije isključeno da se u bogatoj arhivi ili biblioteci samostana Marija Zvijezda (u kojem danas žive samo tri redovnika) ne krije pisani trag o tajanstvenom rudniku dragog kamenja kod Kotor Varoša.