RUSKI odgovor za rušenje Krimskog mosta nije trebalo dugo čekati - nedugo prije početka sjednice Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, koja je određena kao "povijesna", izvršeno je intenzivno raketiranje ukrajinskih gradova.

Tako su se jutros mogli vidjeti jezivi prizori raketnih udara po gotovo svim većim gradovima u Ukrajini. Osim što su očito gađani infrastrukturni ciljevi, neprecizne ruske rakete su pogađale i stambene zgrade, ceste i druge ne-vojne i ne-infrastrukturne objekte. Oslobađanje Harkivske i dijela Hersonske oblasti, kao ni rušenje Krimskog mosta, nije moglo proći bez odgovora.

Ukrajinska vojska je u naletu

Kako ruska vojska ne može trenutno vršiti napredak na terenu, a sve joj teže ide i držanje uspostavljenih obrambenih linija, potrebno je bilo usporiti ukrajinsku vojsku od daljnjih ofenziva. Mobilizirani kadar je još uvijek daleko od fronta i potrebni su mjeseci obuke da ga se za nj pripremi. S druge strane, ukrajinska vojska je u naletu, oslobodila je Harkivsku oblast i dio Hersonske, a najavljen je i treći pravac prema Melitopolju.

Porazi u Harkivskoj i Hersonskoj oblasti su bili veliki udarci za ruski politički i vojni vrh. Posljednji udarac je zadan rušenjem Krimskog mosta, nakon čega je pritisak u Rusiji očito došao do kritične točke. Nakon što je predsjednik Putin odredio napad na Krimski most kao "teroristički napad", ruski vojni vrh je očito dobio mehanizme za reagirati na taj "teroristički napad".

Glavni ciljevi ruskih raketa su termoelektrane, stanice za opskrbu električnom energijom, kao i neki drugi infrastrukturni objekti poput, recimo, mostova ili vodoopskrbnih objekata.

Po gradovima i regijama je to izgledalo ovako:

• Udar na Dnipro - snažan udar na tvornicu, na čijem se području nalazila vojna oprema Oružanih snaga Ukrajine.
• Udar na Lavov - uništenje vojnog objekta, djelomično isključenje struje i mobilne komunikacije u gradu kao rezultat.
• Mikolajiv je najznačajnije uporište u smjeru Odese - tri vala udara, masivni napad bespilotnih letjelica.
• Ternopilj - djelomičan nestanak struje.
• Harkiv - u kojem su nedavno već gađane termoelektrane - od jutros je u potpunosti bez struje.
• Ivano-Frankivsk - pogođena je termoelektrana. Ta termoelektrana djelomično opskrbljuje i susjedne države Mađarsku, Slovačku i Rumunjsku.
• Krivij Rih - jedna od najvećih i ključnih energetskih postrojenja u Krivoriškoj oblasti je ozbiljno oštećena. Dobar dio grada je bez struje i vode.
• Kijev - kao simbolična meta i demonstracija rada ruskog satelitskog navođenja - ciljani udari pod prozor ureda predsjednika Zelenskog u središtu Kijeva. Osim toga gađana je i zgrada SBU. Što se tiče energetskih postrojenja, pogođena je kijevska termoelektrana, dio grada nema struje niti mobilnu komunikaciju.

Predsjednik Zelenskij je jutros u svom obraćanju potvrdio probleme s opskrbom struje, kao i ciljeve ruskog raketiranja: "Žele uništiti naš energetski sustav." Zamjenik šefa predsjedničkog ureda Kirilo Timošenko je izjavio da bi uskoro moglo doći do nestanka električne energije u čitavoj Ukrajini.

Bjelorusija se uključuje u rat?

Jutros se obratio i predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, koji je s Putinom dogovorio raspoređivanje zajedničkih trupa:

"U vezi sa zaoštravanjem na zapadnim granicama Unije (Unija Rusije i Bjelorusije), dogovorili smo raspoređivanje regionalne skupine Ruske Federacije i Republike Bjelorusije. Sve je to prema našim dokumentima. Ako razina prijetnje dosegne trenutnu razinu, kao sada, počinjemo koristiti snage Unije. Osnova ove grupacije je vojska - Oružane snage Republike Bjelorusije. Moram vas obavijestiti da je počelo formiranje ove grupacije. To traje, po meni, dva dana. Moj nalog je da krenemo u formiranje ove grupacije."

Je li to uključivanje Bjelorusije u rat, još nije jasno. Rusija i Bjelorusija imaju Ugovor o zajedničkoj Uniji, prema kojem se obavezuju vojno pomagati jedna drugoj u slučaju napada na jednu od zemalja Unije.

Čak i ako se kombinirana regionalna grupacija Oružanih snaga Ruske Federacije i Republike Bjelorusije razmjesti samo za pokrivanje državne granice, to će i dalje zahtijevati da Kijev povuče značajan dio pričuva u bjeloruskom smjeru. Ako su procjene o spremnosti ruskih skupina za napad mjesec dana nakon mobilizacije točne, tada će ukrajinski glavni stožer morati riješiti prilično ozbiljan logistički problem.

Tri cilja Putinove vojske

Rusija je u nedostatku ljudskog kadra i zbog povlačenja u oblastima koje drže pod kontrolom, reagirala na način da je krenula u udare na energetsku infrastrukturu diljem Ukrajine. U jednom od prethodnih članaka spomenuta je mogućnost ovakvih napada. Ruska vojska je u gađanju harkivske elektrane htjela političkom vrhu pokazati "benefite" ovakvih udara.

Kada je predsjednik Putin proglasio napad na Krimski most "terorističkim" napadom, vojska je dobila mehanizme da djeluje "protuteroristički". Cilj je tako uništiti energetski sustav Ukrajine, dodatno otežati Ukrajini život zimi bez plina i struje, kao i smanjiti mogućnosti ukrajinskoj vojsci za jednostavno premještanje snaga na terenu.