Foto: FAH

NJEMAČKA je zbog izbjegličke krize odlučila privremeno izaći iz Schengenskog sustava, objavio je na konferenciji za novinare Thomas de Maizière, njemački ministar unutarnjih poslova, prenosi The Guardian. Njemačka za početak uvodi granične kontrole na granici s Austrijom.

> Nijemci pokrenuli lavinu: Češka najavila pojačane kontrole na granici

> Orban likuje: Razumijem Njemačku, to je bila nužna odluka za obranu vrijednosti Europe

"Njemačka ponovo uvodi privremene granične kontrole na svojim granicama unutar Europske unije. Fokus će na početku biti granica s Austrijom", kazao je De Maizière.

"Cilj ovih mjera je ograničiti trenutni priljev ljudi u Njemačku i vratiti se urednim procedurama za ulazak ljudi u zemlju", dodao je De Maizière, dodavši da bi ovo privremeno ukidanje Schengena moglo dovesti do kašnjenja u željezničkom prometu.

Istovremeno, direktor njemačkih željeznica rekao je svom austrijskom kolegi da Njemačka zaustavlja željeznički promet iz Austrije, izvijestila je u nedjelju glasnogovornica austrijske željezničke tvrtke OeBB.

Također, De Maizière je pozvao ostale države članice EU da se pridržavaju pravila koja nalažu da izbjeglice moraju zatražiti azil u onoj državi članici u koju su prvu ušli. "Izbjeglice ne mogu birati koja će im EU zemlja biti domaćin", tvrdi njemački ministar unutarnjih poslova.

Odlukom njemačkih vlasti zabrinut je predsjednik EK-a Juncker. "Upravo sam razgovarao s kancelarkom Angelom Merkel. Složili smo se da bi granice među zemljama članicama EU-a ostale otvorene, potrebno je više solidarnosti u odnosu prema izbjegličkoj krizi", napisao je na Twitteru Juncker, aludirajući na zajedničke napore Komisije i Njemačke da se tražitelji azila raspodjele među zemljama članicama.

Njemačka mobilizira više stotina policajca za kontrolu granica

Nakon masovnog priljeva izbjeglica Njemačka mobilizira više stotina policajaca za kontrole svojih granica nakon odluke o privremenom ukidanju slobodnog kretanja predviđenog europskim sporazumom iz Schengena, objavila je policija.

"Mobiliziramo više stotina policajca", rekao je u nedjelju navečer jedan glasnogovornik savezne policije a kontrole se prije svega planiraju na granici s Austrijom od kuda stižu deseci tisuća izbjeglica.

Novinar agencije France presse koji se nalazi na jednom od najvećih prijelaza između Njemačke i Austrije oko 18,30 nije primijetio dodatne policijske snage.

Policija je precizirala da se priprema na dugoročno provođenje te mjere, a de Maiziere je spomenuo privremenu odluku.

Policija je precizirala da osobe koje prelaze granicu s Njemačkom moraju posjedovati dokument za identifikaciju ili putovnicu.

Prihvatilišta puna

Ova objava stiže samo nekoliko sati nakon što je objavljeno da su njemačka prihvatilišta praktički ispunila svoje kapacitete. Samo u subotu je u Muenchen stiglo 12.200 izbjeglica, pa je u tom bavarskom gradu više tisuća ljudi moralo spavati na otvorenom jer su se sva prihvatilišta popunila. Još 700 izbjeglica u Muenchen je vlakovima stiglo u nedjelju jutro.

Nova njemačka politika mogla bi predstavljati loše vijesti za gastarbajtere iz regije, koji u sve većem broju iseljavaju u Njemačku u potragu za poslom. "Pretpostavlja se da će krizne mjere omogućiti Njemačkoj da na granici odbiju migrante s Balkana i iz drugih područja čiji građani ne bježe od rata ni progona", piše The New York Times.

Austrijska policija danas je izvijestila da imaju najveći priljev izbjeglica od početka krize. Svakih sat vremena iz mađarske vlakovima stiže novih 500 ljudi. Do tri sata u Austriju je ušlo više od 7000 izbjeglica.

Europska komisija: Nijemci imaju pravo suspendirati Schengen

Izvršno tijelo EU-a reklo je kako je izgleda zakonski opravdano što je Njemačka u nedjelju ponovno uvela kontrolu granica, posebice na svojoj granici prema Austriji, te reklo kako to pokazuje potrebu da se države EU-a usuglase oko pristupa izbjeglicama.

"Privremeno ponovno uvođenje graničnih kontrola između država članica je iznimna mogućnost izričito predviđena i regulirana Zakonikom o schengenskim granicama u slučaju kriznog stanja", rekla je Europska komisija u priopćenju.

"Trenutno stanje u Njemačkoj, na prvi pogled, izgleda da je stanje na koje se odnose ovi propisi".

Dodala je kako će razmatrati stanje te da je cilj povratak na normalno stanje bez graničnih kontrola između zemalja članica Schengenske zone "što je prije moguće".

"Današnja njemačka odluka naglašava hitnost postizanja suglasnosti o mjerama koje je predložila Europska komisija kako bi nadzirala izbjegličku krizu", rekla je Komisija.

Istočna Europa želi manje izbjeglica

Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, koji je razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel kratko prije nego je njezina vlada objavila odluku o kontroli granica, vrši pritisak na istočnoeuropske zemlje, koje se opiru, da prihvate Komisijine prijedloge o preraspodjeli azilanata, što Njemačka podupire.

Juncker je u nedjelju isto tako razgovarao i s čelnicima Mađarske, Češke i Slovačke nastojeći prekinuti njihov kolektivni otpor njegovu planu prije nego ih razmotre ministri unutarnjih poslova zemalja EU-a na izvanrednom sastanku u ponedjeljak u Bruxellesu.

Među argumentima koje EU-ovi, njemački i drugi dužnosnici koriste kako bi izvršili pritisak na te čelnike koji kažu kako njihova društva ne mogu primiti veliki broj imigranata su i upozorenja da neuspjeh u pronalaženju zajedničkog plana o migraciji može uništiti schengenski sustav otvorenih granica koji se posebno cijeni u bivšim komunističkim zemljama.

"Slobodno kretanje ljudi prema Schengenu je jedinstveni simbol europske integracije", rekla je Komisija u priopćenju dodajući kako je "druga strana te medalje bolje zajedničko upravljanje našim vanjskim granicama i više solidarnosti u nošenju s izbjegličkom krizom".

"Zato je izvanredni sastanak vijeća ministara unutarnjih poslova u ponedjeljak tako važan. Trebamo odmah brz napredak oko Komisijinih prijedloga", stoji u priopćenju.

Njemačka očekuje 800.000 tražitelja azila

Zanimljivo je spomenuti i kako objava o zatvaranju granica stiže samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio osvrt u kojem stoji da je "izbjeglička kriza u Europi smekšala njemačku dušu".

Godine 2010. kancelarka Angela Merkel objavila je da je multikulturalizam u Njemačkoj stvar prošlosti, podsjeća Reuters te tvrdi da Nijemci danas raširenih ruku dočekuju stotine tisuća izbjeglica, većinom muslimana iz Sirije, Iraka i Afganistana.

Iste je godine političar Thilo Sarrazin objavio knjigu "Deutschland schafft sich ab" (Njemačka se urušava) upozoravajući da muslimanske izbjeglice uništavaju njemačko društvo. Knjiga je postala bestseller.

Pa ipak, posljednjih tjedana stotine Nijemaca srdačno dočekuju izbjeglice što stižu u njihovu zemlju, a volonteri im pomažu na sve moguće načine, ističe Reuters.

"Ovo je trenutak u kojem Njemačka pokazuje svoju globalnu ulogu", rekao je Harold James, povjesničar ekonomije na sveučilištu Princeton. "Zemlja se mijenja vrlo, vrlo brzo", dodao je.

Vlada ove godine očekuje 800.000 tražitelja azila, gotovo dvostruko više nego i u jednoj godini od ponovnog ujedinjenja zemlje prije 25 godine.

Trećina Nijemaca želi manje izbjeglica, 37 posto misli suprotno

Merkel, poznata kao oprezna političarka, odlučila je riskirati i širom otvoriti vrata zemlje te zamolila europske kolege da slijede njezin primjer, piše Reuters.

Ohrabreni tim stavom kancelarke, deseci tisuća izbjeglica stigli su samo ovoga tjedna, nakon dugog i opasnog putovanja s Bliskog istoka preko Turske, preko Egejskog mora do Grčke i zatim kopnenim putem preko Balkana, Mađarske i Austrije.

Merkel je preuzela inicijativu, kažu njezini suradnici, da bi se izbjegla neposredna humanitarna katastrofa, a njemačko društvo u ovom ju je trenutku, čini se, spremno poduprijeti, prenosi Reuters.

Anketa objavljena početkom mjeseca pokazuje da 33 posto Nijemaca želi manje izbjeglica, no nadjačalo ih je mišljenje 37 posto građana koji smatraju da bi vlada trebala nastaviti primati izbjeglice u istom broju, dok ih 22 posto drži da bi ih trebalo prihvatiti i više.

Nekima je teško pomiriti velikodušan pristup Merkel prema izbjeglicama i tvrd stav prema zaduženoj Grčkoj, kada je ponekad išla protiv javnog mnijenja i vodila se isključivo njemačkim nacionalnim interesima.

Drugi njezinu politiku prema izbjeglicama vide kao svojevrstan politički zaokret, poput onog kada se 2011. nakon katastrofe u Fukušimi zauzela za ukidanje nuklearne energije koju je dotad podupirala.

"Prije samo nekoliko godina proglasila je smrt multikulturalizma. Meni se to čini kao potpuni zaokret", rekla je Rita Chin, povjesničarka i stručnjakinja za Njemačku na sveučilištu Michigan.

Jako gospodarstvo može podnijeti izbjeglički val

Da Njemačka nije u tako dobroj gospodarskoj poziciji Merkel bi zasigurno dvaput promislila o prihvaćanju izbjeglica.

Stopa nezaposlenosti je 6,4 posto, najniža od ujedinjenja 1990., a snažan gospodarski rast doveo je do rekordnog proračunskog suficita od 21 milijarde dolara u prvoj polovici ove godine.

"Velikodušnost je stvar prosperiteta, što Francuska, Italija ili Španjolska nemaju", rekao je Josef Joffe, izdavač njemačkog tjednika Die Zeit.

Ako se izbjeglice uspješno integriraju, njemačko društvo moglo bi riješiti problem sve starijeg stanovništva i niske stope nataliteta, jer bi mlada i poletna nova generacija mogla održati zemlju na uspješnom gospodarskom putu.

Pozitivan stav Njemačke prema izbjeglicama popravio je imidž zemlje u svijetu. Teškom mukom popravljana nakon Drugog svjetskog rata, slika Njemačke nedavno je ocrnjena zbog rigidnog stava Berlina prema Grčkoj, masovnih protuislamskih marševa na bivšem komunističkom istoku početkom godine i, još svježije, nasilja protiv imigranata u tom dijelu zemlje.

Neki stručnjaci smatraju da je vlastito iskustvo s izbjeglicama nakon rata, kada je više od dvanaest milijuna Nijemaca protjerano iz istočne Europe, utjecalo na javno mnijenje puno dublje od osjećaja krivnje povezanog s nacistima.

"To zasigurno ima veze s prošlošću, obiteljskim naslijeđem i pričama djedova i baka za stolom uz objed", rekao je Fritz Stern, umirovljeni profesor povijesti na sveučilištu Columbia.

Integracija ne ide lako

Poratno iskustvo s izbjeglicama i želja da se iskupi za nacističke zločine pomogli su u oblikovanju ustava bivše Zapadne Njemačke, napisanog kada je zemlja još bila podijeljena. Najviši zakon zemlje jamči žrtvama političkog progona pravo na azil, no integracija pridošlica u praksi nije uvijek išla glatko.

U desetljećima nakon rata, Zapadna Njemačka poticala je dolazak imigranata zbog nedostatka radne snage, ali je došljake iz Turske, Italije i Grčke nazivala "gastarbeiterima", aludirajući na to da će se jednog dana vratiti doma.

Liberalni zakoni o azilu naišli su na prve izazove 90-tih godina kada su stotine tisuća ljudi izbjegle pred ratom u bivšoj Jugoslaviji.

Njemačko gospodarstvo tada se borilo s posljedicama ponovnog ujedinjenja, a na istoku su izbjeglice bile mete napada desničara.

Njemački su političari odgovorili zahtjevima za pooštravanjem azila, što je EU navelo na donošenje tzv. Dublinskih pravila po kojima imigranti moraju tražiti azil u prvoj zemlji u koju stignu.

Pretpostavka je bila da će to zaštititi Njemačku, državu u kojoj se državljanstvo dugo doživljavalo kroz prizmu krvi i kulture, piše Reuters.