Foto: 123rf

TURSKA obavještajna služba MIT u Zapadnoj Europi raspolaže s oko 800 časnika, a najviše ih je u Njemačkoj. Uz to, prenosi Deutche Welle, ta služba je regrutirala i oko šest tisuća informatora.

Time je turska tajna služba izgradila jedinstvenu obavještajnu mrežu. Ako su te brojke točne, MIT raspolaže s jednim agentom ili doušnikom na svakih 500 njemačkih građana turskoga porijekla. Čak ni zloglasna tajna policija Istočne Njemačke, Stasi, nije uspjela angažirati toliki broj tajnih agenata na Zapadu.

Turske špijunske akcije uglavnom su usmjerene protiv Alevita i pristaša Fethullaha Gülena, najvećih neprijatelja AKP-a, stranke turskog predsjednika Reccepa Tayyipa Erdogana.

Stručnjak za tajne službe Erich Schmidt-Eenbom je izjavio da se u slučaju aktivnosti MIT-a se već "odavno ne radi o standardnom obavještajnom djelovanju, već o obavještajnoj represiji". Prema navodima Schmidt-Eenboma, turska tajna služba brojnim časnicima dodjeljuje lažne identitete i prividno ih raspodjeljuje da rade u turističkim agencijama, turskim bankama ili poduzećima. Kako mnogi Turci smatraju da je čast raditi za tajnu službu, a ne koštaju puno novca, njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka jedva da i dozna za to, kaže taj stručnjak.

Koliko ozbiljno Njemačka shvaća ovaj problem pokazuje i najava da će Parlamentarni kontrolni odbor Bundestaga tu temu staviti na dnevni red odmah po završetku ljetne stanke parlamenta.

Zastupnik Zelenih u Bundestagu, Hans-Christian Ströbele, smatra da se radi o "nevjerojatnim tajnim aktivnostima" MIT-a te da Služba za zaštitu ustavnog poretka, njemačka obavještajna služba BND i policija pod hitno moraju provjeriti svoju suradnju s Turskom.