Foto: Hina

"HRVATSKA nakon 2015. ulazi u fazu visokih otplata dospijeća većeg dijele glavnice i kupona obveznica. Sve do 2025. prosječno godišnje dospijeva više od 18,8 mlrd. kuna (14,2 mlrd. glavnica i 4,6 mlrd. kuna kupona obveznica). Od 2017. biti će pojačano zaduživanje radi refinanciranja tih obveza. Tako velike potrebe za novim zaduživanjem radi otplata dospjelih obveza Hrvatska nije imala sve od stjecanja neovisnosti", navodi u najnovijoj analizi dr.sc. Anto Bajo sa Instituta za javne financije.

Institut za javne financije već dulje vrijeme upozorava da Hrvatska nema strategiju upravljanja javnim dugom, a niti kvalitetnog upravljanja javnim dugom.

"Vlada bi trebala donijeti Zakon o javnom dugu, izraditi strategiju upravljanja javnim dugom za naredne dvije do tri godine te prikazati projekcije otplate obveze javnog duga sve do 2025. Stvarna razina deficita proračuna opće države, visina i nepovoljna dinamika kretanja duga opće države manji je problem od nepostojanja strateškog plana, operativnih mjera i dovoljno stručnog i profesionalnog osoblja za upravljanje javnim dugom", upozorava Bajo.

Stvarnu težinu financijske situacije u kojoj se Hrvatska nalazi pokazuje kretanje njenih obveznice na tržištu. Od Hrvatske veće prinose imaju jedino Cipar i Grčka, koja bi, ako se ne dogovori s inozemnim vjerovnicima, svaki čas mogla završiti u bankrotu.

Hrvatska se približava Grčkoj: Na kamate godišnje ide 3,4% BDP-a

"Kamate otplate duga opće države su 11,5 mlrd. kuna (3,4% BDP-a) u 2014. i na istoj su razini kao i 2013. Rashodi za kamate su visoki i mogli bi značajno rasti u narednom razdoblju. Hrvatska je u prvom kvartalu 2015., unatoč mjerama monetarnog popuštanja Europske središnje banke, još uvijek jedna od zemalja s najvišim prinosima na državne obveznice (3%). Više prinose od Hrvatske imaju samo Cipar (6%) i Grčka (9,72%). To pokazuje da je rizik države i poslovanja s državom još uvijek velik što održava nepovjerenje financijskog tržišta u Vladine politike", navodi Bajo.

Prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, dug opće države 2014. je 279,6 milijardi kuna ili 85% BDP-a i ima tendenciju daljnjeg rasta. Rastu javnog duga od 13,4 mlrd. kuna u odnosu na 2013. utjecalo je uključenje obveza HBOR-a (od 4,4% BDP-a) i HŽ Cargo-a u obuhvat duga opće države.

No Bajo upozorava da dugu opće države ubuduće treba dodati i oko 22,8 milijardi kuna
jamstava javnim poduzećima, te oko 5,8 milijardi kuna obveza Zagrebačkog holdinga.

Treba promijeniti filozofiju upravljanja financijama

"Tek njihovim uključivanjem u obuhvat javnog duga dobiva se realniji pokazatelj financijskog položaja države", smatra Bajo.

"Država će morati proširiti sustav financijskog izvještavanja te u postojeći sustav financijskog izvještavanja proračuna uključiti i korigirati vremenske rokove izvještavanja trgovačkih društava u vlasništvu države (sada je to do kraja četvrtog mjeseca). To će stvoriti puno bolju osnovicu i za definiranje stvarnih potreba za zaduživanjem javnog sektora, a ne samo proračuna opće države.

S povećanjem obuhvata mijenja se i filozofija upravljanja – umjesto
upravljanja proračunom opće države (konsolidiranog proračuna države i lokalnih jedinica te
izvanproračunskih korisnika) u žarištu je upravljanje financijama čitavog javnog sektora (opća država i trgovačka društva u vlasništvu države i lokalnih jedinica). Vlada i Sabor morat će uz rasprave o državnom proračunu uključiti i dokumente o financijskom poslovanju javnih društava u vlasništvu države i lokalnih jedinica. Kvaliteta financijskog upravljanja u javnim društvima morat će biti iste razine i transparentnosti kao i državnog proračuna", zaključuje Bajo.