Foto: Privatna arhiva

"DANSKA je i do sada, pod vlašću ljevice, bila jedna od "najtvrđih" skandinavskih zemalja po pitanju odobravanja azila i generalno davanja klasičnih dozvola za boravak i rad. Poznata je poruka bivše danske premijerke Helle Thorning-Schmidt, inače iz Socijaldemokrata, "Ako hoćeš u Dansku, moraš raditi". No, na žalost, mnogi izbjeglice i migranti, ni nakon dvadeset godina života u Danskoj, još uvijek ne znaju danski jezik, niti pokazuju pretjeranu želju da ga nauče, čime su im i šanse na tržištu rada gotovo nikakve te većina njih živi od socijalne pomoći. Stoga nova Vlada, Liberala i Konzervativaca, inače manjinska, koja se na vlasti održava glasovima desničarske Danske narodne partije, smatra da Dansku treba učiniti "neatraktivnom" za migrante. Kao jedan od prvih koraka u tom cilju, prepolovili su mjesečnu novčanu pomoć te su ju srezali s 11000 na 6000 danskih kruna po osobi. U druga prava za sada nije dirano, no za očekivati je da će i broj odobrenih azila biti drastično smanjen, što je također jedan od parametara danske taktike "neatraktivnosti", rekao je za Index novinar Saša Marković koji već dugi niz godina živi u Danskoj.

Prema službenim podacima Uprave za strance broj tražioca azila u Danskoj je sa 7557, koliko ih je bilo  2013. godine, u 2014. narastao na 14792. Azil je 2013. dobilo 3889 osoba, a 2014. 6104 osobe. Prije ovog posljednjeg velikog izbjegličkog vala, koji je zapljusnuo granice Europske unije, no još uvijek nije u većoj mjeri stigao do Danske, ove su godine u tu zemlju stila 6703  nova tražioca azila. Danska tako ove trenutno mora pronaći trajni smještaj za njih 12 000,  među kojim je najviše onih iz Sirije, Eritreje, Somalije, Rusije te onih koji se vode kao osobe "bez države".

Za izbjeglice će otkupljivati i privatne kuće

"Tražioci azila smješteni su u 66 Azilantskih centara, koji su raspoređenih širom Danske, dok se za izbjeglice koje su pristigle tijekom ove godine, kao i za one čiji se dolazak tek očekuje, razmatra i mogućnost otkupa privatnih kuća koje su na tržištu nekretnina. Međutim, ako ne bude dovoljno sredstava za otkup nekretnina za smještaj izbjeglica, razmatra se i jedno od rješenja koje su Danci do sada izbjegavali, a to je izgradnja klasičnih izbjegličkih baraka ili kontejner naselja“, kaže novinar Saša Marković. Dodaje da, osim prava na smještaj, Izbjeglice i tražioci azila u Danskoj imaju i pravo i na besplatnu zdravstvenu zaštitu, učenje jezika, kao i na mjesečnu novčanu pomoć.

"Sudar kultura i religija je neminovan"

"U Danskoj postoje čitavi kvartovi gdje žive isključivo stranci, dakle cijelo jedno paralelno društvo. Veliki dio stanovnika Danske je vrlo otvoren, tolerantan i jasan u svojoj poruci da ljudima u nevolji treba pomoći te da u jednom demokratskom društvu mora biti mjesta za sve različitosti. To potvrđuje i sve veći broj volontera u azilantskim centrima, kao i akcije kojima građani izražavaju svoj protest na vandalizam od strane neonacističkih skupina koji se najčešće svodi na ispisivanje prijetećih grafita na azilantskim i izbjegličkim centrima. No, jedno istraživanje za Crveni križ pokazalo je da čak sedam od deset Danaca nema i ne želi imati gotovo nikakav kontakt s izbjeglicama i migrantima. I dok je prema istom istraživanju, 2001. godine, svaki treći Danac želio ostvariti neki vid kontakta s imigrantima, danas to želi tek svaki peti stanovnik te skandinavske zemlje. "Tiha većina" je poslala vrlo jasnu poruku i na izborima - najjača stranka desnog bloka nisu Liberali, koji su dali premijera, već Danska narodna partija, stranka čije su političke poruke o pooštravanju zakona koji se tiču migracija i azila, nedvosmislene“, kaže Marković te ističe da ni danska ministrica za integraciju stranaca, Inger Stojberg, ne vjeruje da je Europska unija u stanju riješiti aktualnu izbjegličku krizu.
Ako je suditi po njenim izjavama, kaže Marković, Danci će iskoristiti svoje formalno pravo iz Ugovora s EU, prema kojem imaju izuzeće iz zajedničke politike po pitanju azila.

„Danci, po svemu sudeći, ne namjeravaju biti dio plana koji podrazumijeva kvote za prihvat novih azilanata te se iz usta ovdašnjih političara često može čuti  da "svaka zemlja sama treba odlučiti o tome tko može ući u zemlju, a tko mora van iz nje". Dancima je također iznimno važno da se o migrantima i izbjeglicama prestane govoriti kao o jednom problemu te da ih se jasno podijeli na dvije kategorije, nakon čega migranti, koji u Europu žele isključivo zbog bolje kvalitete života, više neće moći dobiti azil“, pojašnjava za Index iz Danske novinar Saša Marković.