ANKETA koju je prije tjedan dana proveo ugledni Institut Rasmussen pokazuje kako senator Barack Obama u utrci za demokratsku nominaciju za predsjednika SAD po prvi put može računati na više glasova od svoje kolegice i bivše Prve dame Hillary Clinton.
Prema rezultatima ankete, Obama bi, da se danas provedu preliminarni izbori širom SAD, dobio 32 % glasova svih članova i simpatizera Demokratske stranke, dok bi Hillary Clinton računala na njih 30 %.
Iako je riječ o neznatnoj prednosti, ona predstavlja snažan psihološki poticaj za kampanju mladog, karizmatskog senatora čiji je ulazak u predsjedničku utrku predstavljao veliko iznenađenje. To je, s druge strane, ozbiljan udarac za kampanju Hillary Clinton koja se sve do prije nekoliko mjeseci smatrala apsolutnom favoritkinjom kojoj nitko i ništa ne može stati na putu do Bijele kuće.
U istom istraživanju prije mjesec dana Clinton je imala više nego komotnu prednost od 12 % nad Obamom, kojemu mnogi zamjeraju nedovoljno iskustvo u nacionalnoj politici, s obzirom da je u federalni Senat izabran tek 2004. godine.
John Edwards, bivši senator i neuspjeli potpredsjednički kandidat 2004. godine, u istoj anketi je dobio 17 %, dok nitko od ostalih sudionika utrke nema više od 3 %.
Anketa je provedena nedugo prije prve velike debate demokratskih kandidata održane u četvrtak u Južnoj Karolini. Iako većina stručnjaka i profesionalnih političkih analitičara drži da je Obama pokazao neiskustvo u odnosu na starije kandidate - pri čemu se najviše ističe nejasan stav o podršci Izraelu - ankete pokazuju da je šira javnost upravo Obamu proglasila pobjednikom debate.
Rasmussenova anketa pokazuje sve veći generacijski jaz među glasačima Demokratske stranke - Hillary Clinton čvrsto drži uvjerljivu prednost među onima koji su stariji od 65 godina, dok Obama vodi među onima mlađima od 40 godina.
Među samim članovima Demokratske stranke Clinton još uvijek ima neznatnu prednost od 2 %, dok među nezavisnim i stranački neopredijeljenim glasačima Obama vodi za 19 %. To je izuzetno važno, s obzirom da posljednjih godina ishod predsjedničkih izbora najviše ovisi upravo o nezavisnim glasačima. Pored toga, mnoge američke države dozvoljavaju nestranačkim osobama da sudjeluju na preliminarnim izborima na kojima stranke biraju svoje delegate za konvenciju, odnosno predsjedničkog kandidata.
D.A.
Foto: AFP